The triple structure of Gundulić's “Tears of the Prodigal Son”

Narančić Kovač, Smiljana. (1994). The triple structure of Gundulić's “Tears of the Prodigal Son”. Znanstvena biblioteka Hrvatskoga filološkog društva (23). Hrvatsko filološko društvo, Zagreb. ISBN 953-0-10634-3

Preview

PDF (Croatian) - Published Version Download (21MB) | Preview

Abstract

Studija obuhvaća iscrpnu analizu pripovjednoga aspekta „Suza sina razmetnoga“ Ivana Gundulića. Pokazuje da se to djelo odlikuje višestruko složenom tročlanom strukturom koja se otkriva ne samo na razini horizontalne i vertikalne raščlambe tematskih i fabularnih elemenata poeme u cjelini, nego i u organizaciji pojedinih pripovjednih elemenata. Parabola o razmetnome sinu medij je u kojemu se realiziraju sve tri u „Suzama“ uočene razine zbivanja, izvanjsko, unutrašnje i onostrano, i u kojemu se uspostavlja njihova koordinacija. Pojedine razine zbivanja međusobno pokazuju tematski i kompozicijski paralelizam, a svaka se od njih odvija u tri koraka. Odnosi pojedinih koraka na horizontalnoj ravnini odgovaraju međusobnim odnosima triju razina zbivanja na vertikalnoj ravnini. Junak stoga tijekom razvoja fabule istodobno prolazi put od problematične početne situacije do razrješenja i stjecanja željenoga dobra na svakoj pojedinoj razini zbivanja, kao i put uspona s nižih na više razine zbivanja. Otkrivena je i detaljno razrađena organizacija vremena zbivanja kao specifična osobina „Suza“. U djelu je dosljedno izgrađen odnos vremena zbivanja i vremena kazivanja na svim razinama, koji se s jedne strane ponavlja u načinu organizacije prostornih elemenata fabule, a s druge se strane ogleda u samome tekstu, u odgovarajućem odabiru i porabi karakterističnih vremenskih oznaka u skladu s vremenskom strukturom djela. Pokazalo se da izbor glagolskih vremena u pojedinim odsječcima teksta prati vremensku strukturu pripovijedanja. Konačno, tematska troslojnost djela odgovara trostrukomu modusu ljudskoga postojanja (kroz pojavno, spoznajno-filozofsko, i religijsko) ; a realizira se kroz govorne perspektive (narativnu, opisnu i refleksivnu) koje otkrivaju blizinu pojedinih segmenata poeme s tipovima diskursa koji su takvim "svjetovima" primjereni. Studija donosi novinu utoliko što analizira pripovjedni sloj poeme i otkriva analognu trojnost na svim razinama njezine pripovjedne strukture. Također, prikazuje Gundulića kao pjesnika koji je veliku pozornost poklanjao razradi oblika i suodnošenju sastavnica književnoga djela.

Actions (login required)

View Item