Konjuh, Ivana.
(2014).
Les réactions des apprenants aux componentes culturelles dans l'exemple des médias audiovisuels en fle.
Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Roman Languages and Literature.
[mentor Bikić-Carić, Gorana].
Abstract
Opreka u definiranju kulture postoji oduvijek: s jedne strane definira ju se u širem smislu kao skup karakteristika (običaja, rituala, vjerovanja) koje opisuju svakodnevicu neke društvene zajednice, a s druge strane usko ju se određuje kao skup čovjekovih dostignuća na različitim poljima (znanost, umjetnost itd.). Bilo je potrebno dosta vremena i promjena da se kultura u širem smislu nametne kao relevantna u nastavi jezika te da postane vrijedna poučavanja jednako kao učena kultura utemeljena na dostignućima.
Budući da određeni skup jezičnih znakova opisuje stvarnost neke društvene zajednice, učenje stranog jezika nije puko savladavanju jezičnih formi već proces implicitnog uvođenja učenika u način funkcioniranja zajednice koja se izražava tim jezikom. Stoga kultura definirana u širem smislu ima vrlo važnu ulogu u nastavi stranog jezika te kao njezin sastavni dio vodi k razumijevanju onoga što čini svijet „drugoga“ te potiče na uvažavanje i poštivanje različitosti.
Takva kultura nije oduvijek bila sastavni dio nastave stranog jezika zbog različitih faktora ( dominacija učene kulture, viđenje jezika kao sustava isključivo vidljivih znakova, poučavanje jezika u skladu s tim uvjerenjima itd.) te se kroz mijene metoda poučavanja kroz povijest mijenjala i njezina uloga. Prelaskom s tradicionalne na direktnu metodu poučavanja na početku 20.st. započinje proces identifikacije jezika kao kulturološkog fenomena koji dovodi do postupnog formiranja uloge kulture u nastavi stranog jezika: kroz razne metode ta se uloga učvršćuje i naposlijetku postaje autonomna sastavnica učenja stranog jezika. S mijenom metoda mijenja se i način poučavanja kulture te se kulturni sadržaji prenose učenicima različitim pomagalima ovisno o stupnju tehnološkog razvoja povijesnog trenutka: od slike, diska i magnetofona u počecima, preko radija i televizije do kompjutora i interneta u informatičkom dobu, kultura je dobivala svoj oblik u razredu i postajala sve važnija sastavnica jezične kompetencije.
Usvajanje kulturnih elemenata u sklopu nastave stranih jezika određeno je čitavim nizom faktora ( dob i kognitivna zrelost učenika, motivacija, anksioznost, duljina učenja jezika itd.) na koje je potrebno obratiti pozornost prilikom prenošenja znanja. Postupni pristup kulturnim sadržajima koji svojom prirodom odgovaraju uzrastu i mentalnoj razvijenosti učenika omogućit će njihovu pravilnu interiorizaciju i razumijevanje te stvoriti temelje za razvoj tolerantnog stava kod učenika. Analiza reakcija učenika sedmih i četvrtih razreda zagrebačke Osnovne škole Izidora Kršnjavog u ovom radu poduprta brojnim znanstvenim stavovima o temi potvrdila je postojanje značajnih razlika u poimanju kulture kod učenika različitih dobnih i jezičnih skupina skrenuvši pozornost na važnost potencijala audiovizualnih medija u učenju nastavi stranih jezika.
Actions (login required)
 |
View Item |
Statistics
Statistics