Knjižnica Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu
Faculty of Humanities and Social Sciences Institutional Repository

The end of samizdat and unofficial communication: the case of S. Dovlatov

Downloads

Downloads per month over past year

Jurčević, Marijana. (2015). The end of samizdat and unofficial communication: the case of S. Dovlatov. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of East Slavic Languages and Literature > Chair of Russian Literature. [mentor Vidmarović, Natalija].

[img]
Preview
PDF (Russian)
Download (1MB) | Preview

Abstract

Nakon smrti Stalina 1953. godine Sovjetski Savez bilježi promjene na svim razinama, pa tako i na kulturnoj sceni. Formiranje neslužbene („druge“) kulture, koja nastoji djelovati nezavisno od odredbi službene vlasti, intenzivira se 1960-ih. U to je vrijeme Samizdat, od teksta koji se ilegalno diseminirao među ruskom inteligencijom i građanima željnim kulturno-književnih noviteta, postao svojevrsnom institucijom. Tematsko polje samizdatskih tekstova s vremenom se proširilo, te je samizdat postao glavnim intrumentom u borbi disidenata s represivnim mjerama sovjetske vlasti. Iako je politički samizdat kvantitativno dominirao, među građanima je daleko popularniji bio književni samizdat, kao i razmjena pločama s glazbom ruskih barda, ali i zapadnih izvođača (tzv. magnitizdat). S jačanjem veza sa zapadom i novim tehnološkim dostigunućima u sferi tiskarstva sve popularnijom pojavom postaje tamizdat – tekstovi prokrijumčareni iz Sovjetskog Saveza na Zapad, gdje su službeno objavljivani, a zatim ilegalnim putem vraćani nazad, postajući tako dostupni širem krugu čitatelja. Društveno-političke ambicije disidenata, inteligencije i sovjetskih građana uopće, ubrzo su prepoznate od strane zapadne diplomacije i medija, koji se uključuju u politički i kulturni život Sovetskog Saveza, provodeći oštru antisovjetsku i antikomunističku propagandu, a najveći utjecaj imalo je radio. „Neprijateljski glasovi“, kako je sovjetska vlast zvala zapadne radio stanice, od 1970-ih mijenjaju svoj pristup te se okreću kulturnoj diplomaciji, pokušavajući prodrijeti do sovjetskih slušatelja manje invazivnim načinom, pridonoseći u isto vrijeme očuvanju njihove vlastite kulture i prošlosti. Među njima se najviše isticala literarna djelatnost Ruske službe Radio Svoboda, koja od 1970-ih u svoje književne redakcije zapošljava eminentne ruske pisce trećeg vala emigracije. U ovom se kontekstu pokušalo promotriti razvoj Samizdata i drugih načina neslužbene komunikacije među građanima Sovjetskog Saveza i Zapada, postavljajući naglasak na Radio Svobodu koja je prednjačila po broju emisija i sati u eteru posvećenih ruskoj književnosti u zemlji i inozemstvu. Na taj je način formirana cijela generacija pisaca, koji su mogli, iako „u progonstvu“, komunicirati sa svojim sunarodnjacima i upoznati ih sa svojim književnim radom, najčešće nedostupnim u Sovjetskom Savezu. Jedan od popularnijih književnika i voditelja bio je Sergej Dovlatov. Nakon raspada SSSR Dovlatov postaje književnim klasikom u Rusiji, a u spomen njegovu imenu i djelu u ovaj je rad uključen i prijevod kratke priče Moj stariji brat.

Item Type: Diploma Thesis
Uncontrolled Keywords: samizdat, tamizdat, radio, Radio Svoboda, Sergej Dovlatov, Moj stariji brat, cenzura, neslužbena komunikacija, Hladni rat, SSSR, radio emisija, ruska književnost, treći val emigracije
Subjects: Slavic languages and literatures > East Slavic languages and literatures - Russian
Departments: Department of East Slavic Languages and Literature > Chair of Russian Literature
Supervisor: Vidmarović, Natalija
Date Deposited: 10 Sep 2016 11:20
Last Modified: 10 Sep 2016 11:20
URI: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/6251

Actions (login required)

View Item View Item