Knjižnica Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu
Faculty of Humanities and Social Sciences Institutional Repository

Suvremeni principi urbane obnove na primjeru zagrebačkoga Donjeg grada

Downloads

Downloads per month over past year

Jurković, Ines. (2015). Suvremeni principi urbane obnove na primjeru zagrebačkoga Donjeg grada. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Art History
Department of Sociology. [mentor Špikić, Marko and Čaldarović, Ognjen].

[img]
Preview
PDF (Croatian)
Download (2MB) | Preview

Abstract

Donji grad je zagrebačka četvrt nastala širenjem Gornjeg grada, nekada kraljevskog Gradeca, u njegovo „podnožje“. Stoljećima egzistirajući kao podgrađe pod oranicama, vrlo se kasno razvio u gradsku cjelinu. Od XVII. stoljeća, prestankom opasnosti od Osmanlija, započinje napredak izgradnjom i povećanjem broja stanovnika koji su pravi zamah dobili u XIX. stoljeću kada je planski izgrađena Lenucijeva Zelena potkova, donjogradski niz trgova i parkova te je otvoreno moderno Sveučilište u današnjoj zgradi Rektorata na Trgu maršala Tita. Otada do danas postao je najuže gradsko središte, ujedno i najgušće naseljeno, iako tu karakteristiku postupno gubi u korist sve bogatijeg poslovnog i kulturnog javnog života. Navedeno zahvaljuje središnjem smještaju na karti Zagreba: danas se proteže od Kvaternikova trga i Heinzelove ulice na istoku do Ulice Republike Austrije na zapadu te od Trga bana Josipa Jelačića na sjeveru do željezničke pruge na jugu. Na sjeveru graniči s Gornjim gradom, na istoku s Maksimirom i Pešćenicom, na jugu s Trnjem, a na zapadu s Trešnjevkom (sjever) i Črnomercem. Postupni razvoj bio je predispozicija stjecanja oznaka temporalnosti, a zanimljive povijesne sekvence čitaju se na stoljećima podizanim graditeljskim svjedočanstvima i urbanim vrijednostima. Kao najvažnije građevine izgrađene na području Donjeg grada treba navesti Umjetnički paviljon, Muzej za umjetnost i obrt, Hrvatsko narodno kazalište, Dom likovnih umjetnosti i Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti. Iako valorizirano kao područje velikih umjetničkih ostvarenja i takvo je zaštićeno kao nepokretni spomenici kulture grada Zagreba, tijekom svoga razvoja od ruralnog podgrađa do gradskog središta, Donji grad je prošao funkcionalnu promjenu i postao ključni javni prostor, koji zbog svog smještaja i raznih sadržaja, ali i identifikacije i emocionalne vezanosti građana za ovaj dio grada, biva najposjećenije područje te zbog reprezentativnosti postaje predmetom revitalizacijskih procesa uključenih u proces urbane obnove u kojima se uočava djelovanje različitih interesnih skupina, primarno države i privatnih poduzetnika, a tek potom, isključivo reaktivno, lokalnih stanovnika i građana Zagreba. Rezultat su novonastale strukture poput Centra Cvjetni i nove zgrade Muzičke akademije kao primjeri globalizirane forme urbane rehabilitacije koje otvaraju brojna pitanja o starosnoj vrijednosti, integritetu povijesne cjeline te adaptaciji stanovnika novoj prostornoj formi.

Item Type: Diploma Thesis
Uncontrolled Keywords: Donji grad, urbana obnova, interpolacije, javni prostor, starosna vrijednost, ambijentalna vrijednost, povijesno - urbani krajolik
Subjects: History of art
Sociology
Departments: Department of Art History
Department of Sociology
Supervisor: Špikić, Marko and Čaldarović, Ognjen
Date Deposited: 26 Apr 2016 12:28
Last Modified: 02 Dec 2016 11:38
URI: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/6422

Actions (login required)

View Item View Item