Društveni i etički aspekti primjene genske tehnologije u medicini

Potočić, Ines. (2007). Društveni i etički aspekti primjene genske tehnologije u medicini. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Sociology. [mentor Kufrin, Krešimir].

PDF (Croatian) - Registered users only Download (1MB) | Request a copy

Abstract

U ovom radu riječ je isključivo o medicinskoj upotrebi genske tehnologije pri intervenciji u somatske stanice organizma, pri čemu ostavljam po strani veliko i značajno područje intervencije u spolne stanice organizma. U drugom dijelu rada, nakon kratkog pregleda najznačajnijih otkrića i razvoja genske tehnologije od 1953. godine – kada Watson i Crick predstavljaju svijetu strukturu DNA – do danas, slijedi opis različitih oblika primjene genske tehnologije u medicini. To su: reproduktivna asistencija, genetska asistencija (prenatalna dijagnostika, postnatalna dijagnostika, izbor reproduktivnih stanica, intervencija u gene), uzgoj tkiva za presađivanje i kloniranje (Polšek, 2004. g., str. 47.). Peto poglavlje govori o društvenoj evaluaciji dosadašnje primjene genske tehnologije u medicini i bioetici kao jednom od mogućih znanstvenih pristupa procjeni rizika u primjeni genske tehnologije. Dakle, u prvoj polovici rada bavim se pregledom suvremenih tehnika genske tehnologije u medicini, dok je u drugoj polovici fokus na efektima opisanih metoda na društvene i etičke aspekte života. Jedno od pitanja koje se nameće pri promišljanju ovih tema je i pri kojim medicinskim postupcima primjene genske tehnologije postoje etičke dvojbe liječnika i/ili pacijenata? Kako pristupiti etički diskutabilnim medicinskim procedurama i tko o tome odlučuje? Etičke komisije (uglavnom lokalnog ili nacionalnog karaktera) i svjetske organizacije (poput UNESCO-a, Vijeća Europe, brojnih američkih instituta, itd.) diljem svijeta aktivno traže neopipljivu granicu etičnosti u medicinskim postupcima pri intervenciji u genetsku strukturu organizma. Ova problematika u teoriji i praksi značajno varira od zemlje do zemlje; od američkog zakonodavstva koje kroz različite oblike 'poslovanja' omogućuje brojna istraživanja na području genetike, preko Velike Britanije koja ima vrlo razvijeno zakonodavstvo utemeljeno na državnoj regulaciji ovog područja, do zemalja koje u potpunosti zabranjuju istraživanja i prakticiranje medicinske intervencije u genetsku strukturu organizama. Zakonska regulativa (ili manjak iste) svakako je jedan od značajnijih pokazatelja razine društvene osviještenosti o ovom problemu. Cilj ovog rada jest pojasniti jedan kutak onoga što se zbiva u prirodnim znanostima, uz pokušaj sumiranja aktualnih metoda i tehnika genske tehnologije; rezultata, ciljeva i budućnosti koju nam donose nove spoznaje u medicini. Mnogi pojmovi u radu elementarno su objašnjeni s namjerom da se postave društveno relevantna pitanja te potakne kreativnost i interdisciplinarni pristup u osobnom rješavanju dvojbi koje svako novo znanstveno otkriće donosi. Koji je omjer troškova i koristi (naravno, ne samo u ekonomskom smislu) za ljudsku zajednicu u konačnici će pokazati suma svih individualnih odluka o pitanjima genske tehnologije, istraživanja novih medicinskih metoda i postupaka, rezultati genetičkih istraživanja, ali i istraživanja stavova prema njima i akumulirajući pravni spisi (deklaracije, zakoni, sudske presude, itd.). Kako će pak biti u realnosti s učincima upotrebe genske tehnologije kroz razne društvene sustave (zdravstvo, pravosuđe ili poljoprivredu) ovisit će o nacionalnoj politici svake pojedine zemlje. Iako nije cilj ovoga rada ulaziti u raspravu o demokratičnosti svijeta u kojem živimo, bojazan koju mnogi izražavaju glede povezanosti svjetskog kapitala i politike jedan je od ključnih problema nove biotehnologije. Jer ako kupovna moć u suvremenom svijetu određuje koji pacijent živi, a koji umire, svako daljnje inzistiranje na globalnim raspravama – ne bi li uskladili stavove o genskoj tehnologiji – predstavlja samo našu grižnju savjest.

Actions (login required)

View Item