Knjižnica Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu
Faculty of Humanities and Social Sciences Institutional Repository

Goffman i "estetska" stigma u 21. stoljeću – "Preživljavanje najljepših"

Downloads

Downloads per month over past year

Vidović, Gordana. (2009). Goffman i "estetska" stigma u 21. stoljeću – "Preživljavanje najljepših". Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Sociology. [mentor Čaldarović, Ognjen].

[img] PDF (Croatian) - Registered users only
Download (3MB) | Request a copy

Abstract

Današnja globalizacija i masovni mediji omogućili su otvaranje vrata svakoga doma diljem svijeta, ali su uz to doveli i do nekih neugodnih nuspojava. Svakim smo danom bombardirani slikama ljudi idealnih fizičkih proporcija, slikama virtualnih ljepotana i ljepotica, koji izazivaju zavist, koji nas tjeraju na to da propitkujemo svoj, te da stremimo za novim društveno prihvaćenim fizičkim izgledom. Naš se fizički izgled svakim danom sve više razlikuje od onog, virtualnog, medijski prezentiranog, odnosno sve jače osjećamo tzv. ''estetsku'' stigmu. Detektirana briga za lijepim, ali ne i zdravijim izgledom, te rast estetske industrije leži upravo na želji da se taj osjećaj diskrepancije smanji. Kako izrazita dinamika današnjeg života, uz sve veću individualizaciju, sve više izolira modernog čovjeka, kod ljudi se stvara potreba savršenog, izvještačenog i fizičkog i psihičkog ''prezentiranja sebe''. Da bismo osjećali pripadnost, ljudi moraju u ono malo interaktivnog vremena što brže privući svog sugovornika, što lakše steći prijatelja, što brže zavesti budućeg partnera, što lakše doći do željenog cilja. Halo - efekt i stereotip ''lijepo je dobro'' dva su dokaza toga da se lijepim i fizički atraktivnim ljudima otvaraju mnoga vrata, a da neatraktivnima i ružnima ona ostaju dugo zatvorena. Stoga, manjak ljepote, pretilost, starost ili bilo koji drugi atribut koji odstupa od estetskih standarda, će nam uskratit zaposlenje, naplatit dvostruku kartu za prijevoz, ostavit nas da čekamo duže u redu za noćni klub i sl. Stigmatizacija koja kao pojava postoji od početaka ljudskog društvenog života, i danas nosi svoju ulogu društvenog vezivnog tkiva, ali ne više u obliku ''lova na vještice'', židovstva, stigme rase ili stigme homoseksualnosti nego stigme ''narušenog fizičkog izgleda'', stigme ''fizičke ružnoće'' tj. ''estetske'' stigme. Upravljanje stigmom ove vrste, dovodi upravo do spomenutih društvenih trendova – manijakalnih držanja dijeta, vježbanja, poremećaja u prehrani, estetskih zahvata, bigoreksija i drugih modernih bolesti, i sl. koji predstavljaju direktnu metodu upravljanja stigmom. Pojavljuje se stoga pitanje zašto moderno društvo nameće teže uvjete socijalizacije, adaptacije i konformizma vezane upravo uz estetske standarde, da li time rađa novu vrstu stigme, te da li mijenja Spencerovu definiciju ''preživljavanja najprilagođenijih'' u ''preživljavanje najljepših''? Trebamo li kao sociolozi preispitati i nadodati novu dimenziju stigme 21. stoljeća? Pati li i Hrvatska kao mlada kapitalistička država od jednakih zapadnih društvenih sindroma?

Item Type: Diploma Thesis
Subjects: Sociology
Departments: Department of Sociology
Supervisor: Čaldarović, Ognjen
Date Deposited: 05 Sep 2016 09:49
Last Modified: 05 Sep 2016 09:49
URI: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/6825

Actions (login required)

View Item View Item