Knjižnica Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu
Faculty of Humanities and Social Sciences Institutional Repository

Literarni elementi u 'Hrašćanskim zapisima' Dominika Kolarića

Downloads

Downloads per month over past year

Kolarić, Lucija. (2016). Literarni elementi u 'Hrašćanskim zapisima' Dominika Kolarića. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Comparative Literature. [mentor Pavličić, Pavao].

[img]
Preview
PDF (Croatian)
Download (788kB) | Preview

Abstract

U ovom ću radu govoriti o prisutnosti literarnih tj. književnih elemenata u djelu čija je primarna funkcija zabilježiti događaje iz prošlosti postojećeg mjesta, međimurskog sela Donji Hrašćan. Nastojat ću pokazati da Hrašćanski zapisi, rukopis Dominika Kolarića, posjeduje elemente koji ga smještaju na razmeđe fikcije i povijesti ili, drugim riječima, između književnog i historiografskog teksta. Literarne ću elemente ponajprije isticati u dijelovima rukopisa za koje smatram da su zapisana usmena predaja, i u kojima je vidljivo da povijesno bilježenje uzmiče pred prodorom nečega što i nije neophodan dio jedne kronike, pred takozvanim memoratima1, ili „pričanjima o životu“ – o čemu će više riječi biti kasnije. U svome tekstu „Usmene predaje kao književna organizacija čovjekova doživljavanja povijesti i prirode“, Divna Zečević piše da „[u]pravo predaje, kojima su neki istraživači odricali postojanje književne forme, smatrajući ih ustvari književnim krhotinama, najjednostavnijim elementima bez forme, postavljaju do prave zaoštrenosti pitanje književnog karaktera svoje pojavnosti“. Svrha isticanja literarnih elemenata u Hrašćanskim zapisima je ukazati na prisutnost književnih oblika, pa bili oni i fragmentarni, u formi koja tome ne stremi, te naglasiti prodornost književnosti. Ona se, u ovom slučaju, očituje pojavljivanjem u jednoj vrlo ruralnoj sredini, no pod krinkom (amaterske) historiografije, što naš tekst kvalificira kao ogledan primjerak tzv. pučke književnosti, kako je definira Maja Bošković-Stulli: „Pučka je književnost najizrazitiji prijelazni oblik među književnošću usmenom i pisanom, ona je i sama dijelom pisana a dijelom usmena. I ne treba je gledati kao neki jasno omeđen cjelovit blok makar i s hibridnim svojstvima, nego se njeni rubovi brišu i nestaju, čas u tradicionalnoj usmenoj a čas u pisanoj književnosti“4. Nastojat ću pronaći odgovore na pitanja koja postavlja i Divna Zečević u već navedenom tekstu, a ovdje ih prenosim u neizmijenjenom obliku: „Što treba smatrati predajom i gdje „počinje“ književno djelovanje jednostavnih književnih oblika predaje? Kada informacija prestaje biti obična i postaje književna? (…) [I] što nam daje „pravo“ da takvu formu proglasimo – književnom?“

Item Type: Diploma Thesis
Subjects: Comparative literature
Departments: Department of Comparative Literature
Supervisor: Pavličić, Pavao
Date Deposited: 28 Sep 2017 13:22
Last Modified: 28 Sep 2017 13:22
URI: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/8812

Actions (login required)

View Item View Item