Knjižnica Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu
Faculty of Humanities and Social Sciences Institutional Repository

Ranokršćanski i srednjovjekovni kameni relikvijari na istočnom Jadranu

Downloads

Downloads per month over past year

Kos, Kristina. (2016). Ranokršćanski i srednjovjekovni kameni relikvijari na istočnom Jadranu. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Art History. [mentor Maraković, Nikolina and Marinković, Ana].

[img]
Preview
PDF (Croatian)
Download (60MB) | Preview

Abstract

Korpus ranokršćanskih i srednjovjekovnih kamenih relikvijara s istočne obale Jadrana, iako ne suviše velik, obuhvaća primjere koji svjedoče o tipološkom razvoju ovih predmeta te o promjeni njihovih likovnih karakteristika tijekom deset stoljeća dugog razdoblja. U tom je vremenskom rasponu došlo do mnogobrojnih promjena koje su u konačnici utjecale na formu i likovno oblikovanje samih relikvijara. Najvažniji su zasigurno bili službeni stavovi Crkve koji su, između ostalog i propisanom liturgijom, određivali kako se relikvije treba doživljavati i način na koji se s njima mora postupati. O tom je općenitom poimanju fenomena relikvija ovisio način njihova čuvanja, izbor relikvijara u koji će se pohraniti, njihov smještaj unutar crkve ili arhitektonskoga sklopa, kao i zamišljanje šireg arhitektonskog okvira toga mjesta. Kao što je već bilo istaknuto u uvodu, istočnojadranski kameni relikvijari mogu se podijeliti u dva osnovna tipa: relikvijar tipa škrinje i relikvijar tipa sarkofag, a ovaj drugi zbog svoje je veličine mogao preuzeti i ulogu oltara. Dimenzije relikvijara mogle su biti određene i vrstom relikvija pohranjenim u njima – relikvija cijeloga tijela, relikvija dijelova tijela ili sekundarnih relikvija; u svakom su slučaju reflektirale općeniti društveni i crkveni odnos prema moćima svetaca, ali i uvjetovale smještaj relikvijara. Od sačuvanih istočnojadranskih primjera, njih 12, šest ih pripada tipu sarkofaga, dok je ostalih šest u obliku škrinje. S odmjerenom se sigurnošću može pretpostaviti postojanje i sedmog relikvijara tipa škrinje, onoga na Majsanu, koji je nažalost izgubljen. Sačuvani ostaci nam, dakle, govore da su oba tipa bila podjednako rasprostranjena na području istočnoga Jadrana. Međutim, ukoliko se promotri njihova brojnost kroz stoljeća, dolazi se do zanimljive spoznaje: čak pet relikvijara tipa škrinje manjih je dimenzija i pripada ranokršćanskom razdoblju od 5. do 6. stoljeća, dok su dva relikvijara-škrinje većih dimenzija i iz ranosrednjovjekovnog, karolinškog razdoblja. ...

Item Type: Diploma Thesis
Uncontrolled Keywords: relikvijari - rano kršćanstvo, srednji vijek - istočni Jadran
Subjects: History of art
Departments: Department of Art History
Supervisor: Maraković, Nikolina and Marinković, Ana
Date Deposited: 17 Nov 2017 13:33
Last Modified: 14 Feb 2018 09:59
URI: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/9296

Actions (login required)

View Item View Item