Miloš Crnjanski i Miroslav Krleža u zagrebačkom Savremeniku (1917-1918.)

Vargović, Neven. (2013). Miloš Crnjanski i Miroslav Krleža u zagrebačkom Savremeniku (1917-1918.). Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Comparative Literature. [mentor Duda, Dean].

Preview

PDF (Croatian) Download (312kB) | Preview

Abstract

U ovom radu bavim se susretom dvaju velikih pisaca u zagrebačkom časopisu Savremenik 1917. i 1918. godine. Analizom konteksta, odnosno političke i društvene stvarnosti te književnih utjecaja, pokušat ću pojasniti tadašnju situaciju u kojoj se ta dva pisca susreću. Godine pred kraj 1. svjetskog rata obilježene su velikim promjenama na svim područjima. Procesi u hrvatskoj književnosti prate u određenoj mjeri europska strujanja, uz posebnosti koje pokazuje svaka nacionalna književnost. Oblikuju se prije svega avangardna strujanja, posebice u smjeru razvoja ekspresionizma. Kao sudionici ratnih zbivanja, Krleža i Crnjanski su pod direktnim utjecajem strahota i beznađa koje se preslikava u obliku živih ekspresija na polje njihovog pisanja. Ali, kao što je i sama narav avangarde kontradiktorna, tako su i stavovi ovih pisaca prema njoj oprečni te u skladu s težnjom prema društvenim promjenama. Krleža djeluje u smjeru aktivne političke borbe u kulturi kroz časopise koje osniva – prvo u Plamenu (1919.) koji ubrzo biva zabranjen, a kasnije u Književnoj republici (1923-1927.). Nasuprot tome, Crnjanski ne djeluje toliko otvoreno politički, ali zato podjednakom snagom svoje književnosti propituje aktualne društvene probleme, uvijek s velikom dozom umjetničke lirske ljepote i udubljenosti u subjekt. Zato je Savremenik privremena postaja u njihovom književnom i kulturnom djelovanju jer ubrzo svaki pisac kreće svojim putem koji će svaki na svoj način biti jedinstven i neponovljiv, odnosno iznjedrit će velikane hrvatske i srpske književnosti

Actions (login required)

View Item