Knjižnica Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu
Faculty of Humanities and Social Sciences Institutional Repository

Upotreba bespilotnih letjelica u arheologiji

Downloads

Downloads per month over past year

Vuković, Miroslav. (2015). Upotreba bespilotnih letjelica u arheologiji. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Archaeology. [mentor Miloglav, Ina].

[img]
Preview
PDF (Croatian)
Download (3MB) | Preview

Abstract

Bespilotne letjelice polako postaju vrlo bitan arheološki alat. Jednostavne manualne letjelice niskog cjenovnog ranga nam vrlo često mogu dati sasvim zadovoljavajuće rezultate. Ubrzavaju proces dokumentacije, daju nam odlične prezentacijske fotografije ili video, te nam u nekim slučajevima mogu poslužiti i kao alat za zračno pretraživanje terena. Svojom jednostavnošću, lakim upravljanjem i niskom cijenom lako konkuriraju drugim metodama fotografiranja na niskim visinama kao što su fotografiranje motkom, sa skele, s ljestava itd. Tehnološkim razvojem rotornih sustava, letjelice poput helikoptera, „kvadkoptera“, „heksakoptera“ i „oktokoptera“ su polako zamijenile dosadašnju praksu korištenja balona i cepelina na arheološkim istraživanjima. Bez obzira na njihove nedostatke kao što su kratko vrijeme leta i kratki domet, rotorne letjelice su se pokazale kao odličan alat na arheološkim istraživanjima zbog njihove vrlo dobre upravljivosti, mogućnosti vrlo niskog leta, te vertikalnog uzlijetanja i slijetanja. Kompliciraniji autonomni bespilotni sustavi se sastoje od same letjelice i kontrolne stanice na tlu, te su zbog količine i sofisticiranosti opreme u znatno višem cjenovom razredu od onih manualnih. Autonomni sustavi nam mogu donijeti kvalitetnije rezultate u puno kraćem vremenskom roku od manulanih, s kojima je često potrebno izvršiti i više letova kako bi postigli željeni rezultat. Bespilotne letjelice ove klase često imaju veću nosivost i samim time mogu nositi bolje i kvalitetnije senzore. One mogu dulje i dalje letjeti, te su često stabilnije i pouzdanije od manjih manualnih sustava. Odabir letjelice ili cijelog bespilotnog autonomnog sustava ovisi prije svega o financijskim mogućnostima, ali i o potrebama arheologa na terenu. Ovisno o metodama dokumentacije i željenim rezultatima arheolozi moraju prilagoditi svoje kriterije odabira letjelice, sustava kontrole i senzora svojim potrebama. Daljnjim razvojem na poljima digitalne fotografije, laserskih skenera i izrade fotogrametrijskih 3D modela, bespilotne letjelice će dobivati sve veću ulogu u arheologiji.

Item Type: Diploma Thesis
Subjects: Archaeology
Departments: Department of Archaeology
Supervisor: Miloglav, Ina
Date Deposited: 18 Nov 2015 09:09
Last Modified: 18 Nov 2015 09:09
URI: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/5670

Actions (login required)

View Item View Item