Knjižnica Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu
Faculty of Humanities and Social Sciences Institutional Repository

Rodna ideologija u socijalističkoj Jugoslaviji 1970-ih: prikaz analize sadržaja reprezentativnih hrvatskih romana

Downloads

Downloads per month over past year

Đurkan, Sanela. (2015). Rodna ideologija u socijalističkoj Jugoslaviji 1970-ih: prikaz analize sadržaja reprezentativnih hrvatskih romana. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Croatian Language and Literature
Department of Sociology. [mentor Galić, Branka and Protrka Štimec, Marina].

[img]
Preview
PDF (Croatian)
Download (687kB) | Preview

Abstract

U radu se prikazuje rodna ideologija koja je prevladala u socijalističkoj Jugoslaviji sedamdesetih godina. To je razdoblje prve faze feminizma u našim krajevima, formiraju se prve ženske skupine, prva sekcija „Žena i društvo“ te se organiziraju razni skupovi i predavanja na kojima se počinje govoriti o ženskom pitanju. Istovremeno, žene ne samo da zakonski dobivaju jednaka prava kao i muškarci, već dobivaju i poneku privilegiju. Formalno je status žena bio jednak kao i onaj suprotnoga spola. Ipak, u svijesti ljudi do promjena nije došlo – društvo je u velikoj mjeri i dalje ostalo patrijarhalno. Iako je temeljna vrijednost koju je socijalizam propagirao bila jednakost, identičnost šansi za spolove nije omogućena. I dalje je postojala podjela na „muška“ i „ženska“ zanimanja, pri čemu su ona ženska bila slabije plaćena i nije postojala velika mogućnost napredovanja. Žene su, uz posao koji je bio „manje vrijedan“ od muškoga, tradicionalno obavljale sve poslove vezane uz kuću i djecu te su tako postale dvostruko opterećene. Socijalizam je imao dva lica: ženama je prvi put omogućio pravo političkog odlučivanja, pravo zarađivanja i zaposlenja, kao preduvjete za emancipaciju, ali ih je istovremeno i razočarao, dopuštajući im da se emancipiraju, a istodobno ne poimajući potrebu za emancipacijom od muškaraca. Situacija kakva je bila u stvarnosti, odrazila se i na umjetnost. I u literarnim su djelima ženski likovi podčinjeni, rade na slabije plaćenim i manje cijenjenim poslovima, vrednuje ih se uglavnom isljučivo kroz vanjski, fizički izgled te ih se naziva seksističkim imenima. Analiza rodne ideologije u radu provedena je u sljedećim romanima: „Kužiš, stari moj“ (Zvonimir Majdak, 1970.), „Toranj“ (Ivan Kušan, 1970.), „Čangi off Gottoff“ (Alojz Majetić, 1970.), „Balada o morskom konjicu“ (Tatjana Arambašin, 1971.), „Mladić koji je otkrio Ameriku“ (Augustin Stipčević, 1971.), „Bolja polovica hrabrosti“ (Ivan Slamnig, 1972.), „Luka, ali ne apostol“ (Mirjana Matić Halle, 1974.), „Zagrepčanka“ (Branislav Glumac, 1974.), „Luka“ (Antun Šoljan, 1974.), „Stari dečki“ (Zvonimir Majdak, 1975.), „Marko na mukama“ (Zvonimir Majdak, 1977.), „Drugi ljudi na Mjesecu“ (Antun Šoljan, 1978.), „Bitange, mirno!“ (Pero Zlatar, 1978.), „Stroj za maglu“ (Pavao Pavličić, 1978.) i „Umjetni orao“ (Pavao Pavličić, 1979.).

Item Type: Diploma Thesis
Uncontrolled Keywords: gender, femaleness, maleness, socialism, Yugoslavia, seventies, feminism, representative novels
Subjects: Slavic languages and literatures > Croatian language and literature
Sociology
Departments: Department of Croatian Language and Literature
Department of Sociology
Supervisor: Galić, Branka and Protrka Štimec, Marina
Date Deposited: 12 Apr 2016 09:20
Last Modified: 12 Apr 2016 09:20
URI: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/6024

Actions (login required)

View Item View Item