Pernar, Matea.
(2015).
Biblijska aksiologija u jeziku.
Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of East Slavic Languages and Literature.
[mentor Vidmarović, Natalija].
Abstract
U diplomskome radu Библейская аксиология в языке (Biblijska aksiologija u jeziku)
govorili smo o biblizmima i drugim riječima biblijskog porijekla na način da smo uspoređivali
njihova prvotna značenja, vrijednosti i kontekst u kojem se pojavljuju u Svetome Pismu sa
značenjima u suvremenome ruskom jeziku.
Budući da smo se u prvome dijelu rada posvetili biblijskim frazemima, prvo smo
objasnili pojmove frazem i biblizam. Spomenuli smo također i povijesni razvitak biblizama u
ruskome jeziku koji je utjecao na njihov status u suvremenom jeziku. Uspoređujući
vrijednosti biblijskih frazema u Svetome Pismu s njihovim vrijednostima u današnjem
ruskome jeziku, ustvrdili smo da postoje frazemi koji imaju isto značnje danas, kao što su
imali i u Bibliji, zatim oni koji imaju metaforičko značenje u oba slučaja, potom frazemi koji
su u Bibliji upotrijebljeni u izvornom značenju, dok su u suvremenom jeziku metafora, i na
kraju frazemi čija se značenja danas u potpunosti razlikuju od biblijskih izvora. Posebnu smo
pažnju posvetili upravo posljednjoj grupi, u koju ulaze sljedeći izrazi: злачное место; нищие
духом; Кто не со Мною, тот против Меня; кающаяся Магдалина; иерихонская труба;
бесплодная смоковница; чаша терпения переполнена (переполнилась); вложить персты
в язвы; быть в духе i Валаамова ослица. Ti su nam frazemi poslužili kao primjer potpune
promjene biblijskih značenja i vrijednosti u suvremenom jeziku.
U drugome dijelu rada objasnili smo pojam aksiologija i u kontekstu toga pojma
promatrali smo značenja i vrijednosti biblijskih riječi koje nisu biblizmi, ali se pojavljuju u
kontekstu kršćanske filozofije: лик, лицо, личина (маска); плоть, тело, душа, дух; ум,
разум, рассудок; целитель, врачь, лекарь. Pozivajući se na brojne autore i izvore,
obrazložili smo svaki od spomenutih pojmova zasebno te smo ih međusobno usporedili. Neke
od spomenutih riječi sačuvale su svoja prvotna značenja (лик, врачь, лекарь), neke su uz
svoja izvorna značenja s vremenom dobila nova (тело, душa, лицо, личина, дух, целитель),
a nekima su se vrijednosti promijenile, čak i izjednačile (ум, разум, рассудок). Takvi izrazi u
svome prvotnom izvoru – u Bibliji – imaju određenu težinu jer se koriste u kontekstu
transcedentnoga svijeta i duhovnoga života. Prema tome, i njihove su vrijednosti duboke,
osobito u kršćanskoj filozofiji i vjeroispovijesti. Također, riječi koje se danas smatraju
sinonimima u kršćanskoj se filozofiji jasno razlikuju. Kako vidimo u ovome radu, vrijednosti
većine spomenutih pojmova (лицо, тело, душа, дух, ум, разум, рассудок, целитель) bitno
su se izmijenile tijekom povijesti pa sve do danas.
Actions (login required)
 |
View Item |
Statistics
Statistics