Knjižnica Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu
Faculty of Humanities and Social Sciences Institutional Repository

Nicolai Restis Ragusini ad Franciscum Barbarum epistula (a. 1451)

Downloads

Downloads per month over past year

Jovanović, Neven. (2014). Nicolai Restis Ragusini ad Franciscum Barbarum epistula (a. 1451). In: Academia Ragusina 2011, Dubrovnik.

[img]
Preview
PDF (“Nicolai Restis Ragusini ad Franciscum Barbarum epistula (a. 1451) ”, Classical Heritage from the Epigraphic to the Digital: Academia Ragusina 2009 & 2011 , ur. Irena Bratičević i Teo Radić , Zagreb, 2014.) (Latin) - Accepted Version
Download (256kB) | Preview

Abstract

Jedno od pisama koja su hrvatski autori upućivali slavnim humanistima jest ono dubrovačkog plemića Nikole Restija, poslano 11. siječnja 1451. istaknutom mletačkom političaru i humanistu Francescu Barbaru (1390-1454). Pismo je sačuvano u dva rukopisa (San Daniele del Friuli, Biblioteca Guarneriana 28 i BAV, Vat. lat. 5220), a objavio ga je Angelo Maria Quirini u svojoj zbirci Barbarovih pisama (1743). Nikola Resti (oko 1418-1454), studirao je pravo u Padovi 1439; po povratku u Dubrovnik bavio se trgovinom, izvozeći s Balkana platno u Veneciju (poslovni mu je partner bio Vuk Bobaljević). U pismu Resti javlja Barbaru kako ga je hvalio kod Janka Hunjadija i Đurđa Brankovića; saznajemo da je Dubrovčanin svojedobno (vjerojatno oko 1442) čitao zapise o Barbarovoj obrani Brescije (Commentarioli Brixienses). Resti moli od Barbara pismo kojim bi se mogao pohvaliti kod sugrađana, i moli pomoć u pribavljanju primjeraka De re uxoria i spomenutih Commentarioli Brixienses, najvjerojatnije posredstvom Francescova sina, Zaccarije Barbara. Povijesni kontekst pokazuje da je pismo prvaku mletačkog senata moglo imati i izvjesnu političku dimenziju: u to vrijeme Đurađ Branković i Stjepan Tomašević saveznici su Dubrovnika u sukobu sa Stjepanom Vukčićem Kosačom. Stilski i retorički, pismo je kompetentan primjer nagovora (suasorium) kojim mlađi traži uslugu starijega i uglednijeg. Pojedine neobičnije Restijeve latinske izraze nalazimo i kod drugih pisaca (de Diversi, Petar Kružić, Petrarca). Izostanak antičkih primjera, grecizama i rjeđih latinizama objašnjavamo ne toliko Restijevom neukošću, koliko manjkom vremena za studia humanitatis. U prilogu donosimo tekst pisma prema Quirinijevu izdanju i Restiju upućene epigrame Lorenza Regina, dubrovačkog kancelara od 1449. do 1471, prema Rešetarovu izdanju.

Item Type: Published conference work (Paper)
Uncontrolled Keywords: neo-Latin literature
Subjects: Classical philology > Neo-Latin language and literature
Departments: Department of Classical Philology
Date Deposited: 16 Oct 2014 20:07
Last Modified: 16 Oct 2014 20:07
URI: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/4797

Actions (login required)

View Item View Item