Nicolai Restis Ragusini ad Franciscum Barbarum epistula (a. 1451)

Jovanović, Neven. (2014). Nicolai Restis Ragusini ad Franciscum Barbarum epistula (a. 1451). In: Academia Ragusina 2011, Dubrovnik.

Preview

PDF (“Nicolai Restis Ragusini ad Franciscum Barbarum epistula (a. 1451) ”, Classical Heritage from the Epigraphic to the Digital: Academia Ragusina 2009 & 2011 , ur. Irena Bratičević i Teo Radić , Zagreb, 2014.) (Latin) - Accepted Version Creative Commons: Attribution 3.0 Download (256kB) | Preview

Abstract

Jedno od pisama koja su hrvatski autori upućivali slavnim humanistima jest ono dubrovačkog plemića Nikole Restija, poslano 11. siječnja 1451. istaknutom mletačkom političaru i humanistu Francescu Barbaru (1390-1454). Pismo je sačuvano u dva rukopisa (San Daniele del Friuli, Biblioteca Guarneriana 28 i BAV, Vat. lat. 5220), a objavio ga je Angelo Maria Quirini u svojoj zbirci Barbarovih pisama (1743). Nikola Resti (oko 1418-1454), studirao je pravo u Padovi 1439; po povratku u Dubrovnik bavio se trgovinom, izvozeći s Balkana platno u Veneciju (poslovni mu je partner bio Vuk Bobaljević). U pismu Resti javlja Barbaru kako ga je hvalio kod Janka Hunjadija i Đurđa Brankovića; saznajemo da je Dubrovčanin svojedobno (vjerojatno oko 1442) čitao zapise o Barbarovoj obrani Brescije (Commentarioli Brixienses). Resti moli od Barbara pismo kojim bi se mogao pohvaliti kod sugrađana, i moli pomoć u pribavljanju primjeraka De re uxoria i spomenutih Commentarioli Brixienses, najvjerojatnije posredstvom Francescova sina, Zaccarije Barbara. Povijesni kontekst pokazuje da je pismo prvaku mletačkog senata moglo imati i izvjesnu političku dimenziju: u to vrijeme Đurađ Branković i Stjepan Tomašević saveznici su Dubrovnika u sukobu sa Stjepanom Vukčićem Kosačom. Stilski i retorički, pismo je kompetentan primjer nagovora (suasorium) kojim mlađi traži uslugu starijega i uglednijeg. Pojedine neobičnije Restijeve latinske izraze nalazimo i kod drugih pisaca (de Diversi, Petar Kružić, Petrarca). Izostanak antičkih primjera, grecizama i rjeđih latinizama objašnjavamo ne toliko Restijevom neukošću, koliko manjkom vremena za studia humanitatis. U prilogu donosimo tekst pisma prema Quirinijevu izdanju i Restiju upućene epigrame Lorenza Regina, dubrovačkog kancelara od 1449. do 1471, prema Rešetarovu izdanju.

Actions (login required)

View Item