Erdeljska škola u povijesnom kontekstu

Guina, Meri. (2018). Erdeljska škola u povijesnom kontekstu. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Roman Languages and Literature. [mentor Manea-Grgin, Castilia].

PDF (Romanian) - Registered users only Download (880kB) | Request a copy

Abstract

Među Rumunjima u Transilvaniji se, u drugoj polovici 18. i na početku 19. stoljeća, javlja nacionalno i književno buđenje pod nazivom Erdeljska ili Latinistička škola. Ovaj važni kulturni i ideološki pokret s nacionalnim težnjama je ostavio neizbrisiv trag na rumunjsku kulturu, ortografiju i jezik, a nastao je nakon ujedinjenja Rumunjske pravoslavne crkve s Rimokatoličkom kojim su Rumunjima obećana veća politička prava. Naime, u Transilvaniji su tada Rumunji činili većinu stanovništva, o ostala tri naroda (Mađari, Sekelji i Sasi) su bili u vojno-političkom savezu pod nazivom Unio trium nationum što je Rumunje isključilo iz političkog života Transilvanije. Rumunji su htjeli veća prava, pogotovo zato što su bili najstarija i najbrojnija populacija u Transilvaniji. Borba za prava koja im pripadaju je započela s episkopom Inocențiu Micu-Kleinom koji je postavio temelje za razvoj Erdeljske škole. Njeni najznačajniji predstavnici su Samuil Micu, Gheorghe Șincai, Petru Maior i Ion Budai-Deleanu. Nakon školovanja u Beču ili Rimu koje su ostvarili zahvaljujući unijatstvu Rumunjske i Rimske crkve, sudjelovali su u edukaciji i buđenju nacionalne svijesti, te su se posvetili povijesnim i filološkim studijama u kojima su dokazivali latinsko porijeklo Rumunja i rumunjskog jezika, te njihov kontinuitet na području Dacije. Također, zalagali su se za uvođenje latinskog pisma umjesto ćirilice. Micu i Șincai su zajedno napisali prvu tiskanu gramatiku rumunjskog jezika nazvanu Elementa linguae daco-romanae sive valachicae, a Deleanu je napisao prvi rumunjski ep, Ciganijadu. Također, predstavnici Erdeljske škole su zajedno sastavili najvažniji politički dokument 18.stoljeća u Transilvaniji, tzv. Supplex libellus valachorum Transilvaniae u kojem traže veća politička prava pozivajući se na kroniku Gesta Hungarorum anonimnog autora s kraja 12.stoljeća u kojoj je potvrđena prisutnost Rumunja na području Transilvanije prije pojave Mađara. Svrha ovog rada nije bila samo prikazati predstavnike Erdeljske škole i njihova značajna ostvarenja, nego i prikazati ovaj pokret iz perspektive rumunjskih i mađarskih povjesničara, te otkriti u čemu se njihova mišljenja razilaze. Naime, rumunjski se povijesničari zalažu za teoriju kontinuiteta prema kojoj su Rumunji potomci Dačana, dok su mađarski povijesničari pristaše teorije imigracije prema kojoj su velike migracije Rumunja iz Vlaške i Moldavije u 13. stoljeću bile razlog njihove brojčane nadmoći u Transilvaniji. Također, mađarski povijesničari smatraju da kronika Gesta Hungarorum nije vjerodostojna, a sukladno time Supplex nije sastavljen na čvrstim argumentima. Nesuglasice među njima postoje i danas, te se međusobno optužuju za neobjektivnost i korištenje znanosti u svrhu svojih političkih ciljeva.

Actions (login required)

View Item