Tomac, Goran.
(2018).
Mezolitički lovci u špilji Žukovici na otoku Korčuli.
Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Archaeology.
[mentor Vukosavljević, Nikola and Radović, Siniša].
Abstract
Špilja Žukovica smještena je na zapadnom ulazu u Pelješki kanal, dvadesetak metara iznad morske razine, između uvale Vaja i sela Račišće u blizini grada Korčule. Iznad ulaza u špilju uzdiže se 68 metara visoka litica koja njen položaj čini uočljivim s mora, dok je pristup kopnom najlakši lokalnom cestom te spuštanjem strmom stazom kroz makiju zadnjih stotinjak metara. Ulaz u špilju je širok 5-7 metara i okrenut je prema sjeverozapadu, a njena površina iznosi oko 100 m2. Zbog širine ulaza unutrašnjost je dobro osvijetljena i suha
Zooarheološka analiza ostataka velikih sisavaca iz mezolitičkih slojeva špilje Žukovice na otoku Korčuli pokazala je da je lov na srne i male zvijeri poput lisica i kuna igrao glavnu ulogu u životu ranoholocenskih zajednica na tom nalazištu, a u rijetkim slučajevima lovljeni su jeleni, divlje svinje i divlje mačke. Žukovica je za mezolitičku populaciju vjerojatno predstavljala bazni logor iz kojeg su kroz cijelu godinu kretale lovačke ekspedicije, a trupla životinja bi u potpunosti bila dopremana natrag u špilju. Lisice i kune hvatale su se uz pomoć različitih klopki, a osim što im je krzno moglo biti cijenjeno, analizom tragova rezanja i gorenja dokazano je da je lisičje meso u određenoj mjeri i konzumirano. S obzirom da se do istih spoznaja došlo istraživanjem mezolitičkih slojeva u Veloj Spili, očito je da je lov na lisice bio važan dio strategije preživljavanja na otoku Korčuli početkom holocena.
Rezultati ove analize svjedoče o prilagodbi načina života ondašnjih stanovnika Žukovice na novonastale uvjete u okolišu orijentirajući se na lov onih populacija divljači na čiju gustoću nije utjecalo odvajanje Korčule od kopna. Klimatske promjene, koje su dovele do podizanja morske razine, uzrokovale su nestanak velikih pleistocenskih lovnih vrsta na dalmatinskim otocima te natjerale čovjeka da se okrene drugim izvorima prehrane. Taksonomska diversifikacija, evidentirana porastom broja identificiranih životinjskih vrsta u skupu nalaza kao odraz promjena u lovačkim aktivnostima, jasan je indikator onoga što zovemo revolucijom širokog spektra. U konačnici,iako je ovim radom tek djelomično rekonstruiran život čovjeka koji je u to vrijeme nastanjivao Žukovicu, dobiveni podaci su od iznimne važnosti za upotpunjavanje vrlo siromašne slike o mezolitiku na ovim prostorima.
Actions (login required)
 |
View Item |
Statistics
Statistics