Poljsko-ukrajinsko pograničje kao prostor mogućeg dijaloga

Pervan, Josipa. (2018). Poljsko-ukrajinsko pograničje kao prostor mogućeg dijaloga. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of West Slavic Languages and Literature. [mentor Kozina, Filip].

PDF (Croatian) - Registered users only Download (1MB) | Request a copy

Abstract

Poljska i Ukrajina države su u srednjoj i istočnoj Europi, čija je državna granica danas duga 535 km i proteže se duž rijeka San i Bug. Zapadna Ukrajina je od 14. stoljeća bila u sastavu Poljske, kao i grad Kijev do 1667. godine. Poljsko-Litavska Unija svojevremeno je predstavljala snažnu državu u kojoj su svi narodi koji su bili dio plemstva unutar njezinih granica bili Poljaci. Plemstvo je bilo nositelj etničkog, odnosno nacionalnog identiteta. Zajedništvom Poljaka integrirao se mit o poljsko-ukrajinskom pograničju kao sastavnom dijelu Poljske, koji je služio kao temelj za učvršćivanje tradicije i trajnosti postojanja poljske države. U Uniji su dva ravnopravna plemićka naroda bili Poljaci i Litavci, Ukrajince su s obzirom na pravoslavnu vjeroispovijest diskriminirali. Takvo stanje u Uniji rezultiralo je kozačkim ustancima protiv Poljske koje je predvodio Bogdan Hmeljnicki. Kozački ustanci bili su jedan od čimbenika raspada Unije, nakon čega započinje ruska dominacija na ovome području. Tijekom 19. stoljeća razvijao se nacionalizam, kada je svaka etnička grupa željela ostvariti svoju državnost, a Austrija, pod čijom se okupacijom nalazilo poljsko-ukrajinsko istočno pograničje, potpirivala je njihov antagonizam tijekom podjela Poljske. S razvojem nacionalizma stvarala se mržnja prema drugome, koju su tradicija i zajednička prošlost teško prevladavale. Zajednička prošlost, poljska i ukrajinska historiografija koje nerijetko na različite načine percipiraju iste događaje, simbolika Bogdana Hmeljnickog, Stepana Bandere i UPA-e, te akcije Wisła teme su koje često pobuđuju različite emocije kod Poljaka i Ukrajinaca. Bez prikaza povijesti ovaj prostor ne može se analizirati, jer povijest pomaže shvatiti širu sliku konteksta odnosa između ovih dviju država. Nastojanja poljske i ukrajinske inteligencije te organizacija brojnih radionica i književnih susreta pokazuju kako poljsko-ukrajinski dijalog nije tema prošlosti, već potvrđuju njegovu aktualnost.

Actions (login required)

View Item