Matker, Josip.
(2018).
Kulturni obrasci. Elementi razmjene kulture između puka i plemstva u kontinentalnoj Hrvatskoj
u XVIII. stoljeću.
Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Ethnology and Cultural Anthropology.
[mentor Pletenac, Tomislav].
Abstract
Predmet samoga istraživanja nije seljačka, ili bolje rečeno pučka, kultura nego oni elementi koji su preuzeti od plemstva. Da bi se što zornije prikazalo koji su to elementi kulture prvo treba pojasniti što se smatra pod tim pojmom. Specifičnost XVIII. stoljeća, za razliku od prijašnjih, je ta da tada nastaju revolucionarne ideje koje se tiču cijeloga čovječanstva. Prosvjetiteljstvo utire put modernizaciji, a time i procesima razvoja. Kako se umjetnost i moda šire iz jednog centra u drugi tako se i elementi pojedine kulture integriraju u drugu. U ovom bi se istraživanju moglo uzeti u obzir puno elemenata, jer je zaista dosta toga bilo u suodnosu između dviju na prvi pogled opozicijski stavljenih strana.
U radu se prije svega želi vidjeti koliko je plemićka; u ovom je slučaju teško reći građanska kultura jer gradovi u pravom smislu te riječi još ne postoje u Hrvatskoj; kultura utječe na seljačku. To se želi pokazati na primjeru života obitelji Drašković, posebno Jospia Kazimira Draškovića koji je sudjelovao u Sedmogodišnjem ratu (1756.-1763.). Plemstvo je uvijek bilo područje promatranja povijesti, isto kao seljaštvo područje proučavanja etnografije u kontekstu popisivanja predmeta i običaja. U rijetkim se radovima izlaže njihov suživot, kao da su postojala dva svijeta koja su postojala paralelno i nikada se nisu doticala.
Suodnos tih dviju, a zapravo jedne, kultura se može proučavati iz nekoliko aspekata poput književnosti, glazbe, arhitekture. Svaki pojedini element bi se mogao proučavati zasebno, ali isto tako i u cjelini sa ostalim elementima. Pisanih izvora ili usmenih kazivanja iz toga razdoblja jako malo. Svi podaci koji su sačuvani do danas su sudski spisi po arhivima, zaključci sabora ili korespodencija pojedinih osoba iz spomenutoga razdoblja. U ovome će se koristiti jedino građa pojedinih memoara iz XVIII. stoljeća. Najzanimljiviji izvori su Annuæ Adama Baltazara Krčelića pisane od 1748. do 1767.godine.
Prostor je također određen s razlogom, jer je obitelj Drašković na njemu imala svoje posjede, pa se lako može pratiti u literaturi i izvorima. Radi se o sjevernom dijelu kontinentalne Hrvatske, ili u historiografskom krugu poznatijem kao Banska Hrvatska, dok cijela Slavonija pripada Vojnoj krajini, pa smatram da pripada pod drugu kulturu što se tiče predmetnica ovoga istraživanja. U sjevernom dijelu, danas bi to bilo područje sjeverno od Karlovca, Siska i Bjelovara, je također bila i većina plemstva u tom razdoblju tako da postoji dovoljno veliki uzorak točaka dodira unutar područja proučavanja. Osim plemićkoga života bit će prikazan i život glazbenika, posrednika koji su imali doticaja sa obje strane... Na kraju rada je pogled u ženski svijet XVIII. stoljeća.
Actions (login required)
 |
View Item |
Statistics
Statistics