Spevec, Marijana. (2010). Ilustracije u knjigama. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Information Science. [mentor Barbarić, Ana].
PDF
(Croatian)
- Registered users only
Download (4MB) | Request a copy |
Abstract
Ilustracija je glavni oblik vizualne komunikacije odnosno vizualna forma predstavljena crtežom, slikom ili nekim drugim oblikom primjene umjetnosti u svrhu boljeg razumijevanja teme o kojoj govori. Kao likovna vrsta objedinjuje slikarsko umijeće i dizajnersku vještinu. Njome se dekoriraju tekstualne informacije i priče radi lakšeg razumijevanja, razbijanja monotonije ili iz čisto estetskih razloga s ciljem poboljšanja vizualne ljepote na tiskanim medijima, npr. časopisima. Termin ilustracija izvodi se iz latinske riječi ilustris koja znači osvijetljen, sjajan, jasan, bistar. Sva navedena značenja savršeno opisuju odnos riječi i slike. Dakle, ilustracija vrlo često pojašnjava tekst, čini ga bistrim, cak znamenitim. Sama pojava ilustracije datira još iz najranije povijesti čovječanstva. I kroz svo to vrijeme, bez obzira na mjesto, rasu ili društveni status, imala je samo jedan cilj: doživjeti svijet u slikama. Čovjek odrasta uz slike – slike u slikovnicama, slike na zidovima naših soba, slike u knjigama, na raznim plakatima koji nas u novije vrijeme bombardiraju svugdje oko nas… Već od najranijih dana čovječanstva slika je bila glavni prenosilac informacija, a nešto kasnije bila je i dokazana tvrdnja da najbolje učimo i pamtimo ono što je iskazano slikama. Dječja se književnost u svjetskim razmjerima pojavila tek onda kada je dijete bilo prihvaćeno kao biće s posebnim interesima i potrebama, krajem 17. stoljeća. A 20. stoljeće mnogi su imenovali stoljećem djeteta, jer dijete dolazi u središte pozornosti pažnje psihologa, pedagoga, učitelja i roditelja. Dječja se knjiga pojavljuje u raznim oblicima i vrstama, često je luksuzno opremljena i ilustrirana te namijenjena svim dobnim skupinama. Činjenica da veliki engleski pripovjedač bajki J.R.R. Tolkien nije godinama dopuštao ilustriranje svoga djela u strahu da bi ilustracija nametnula čitatelju doživljaj djela, oduzimajući tako priliku da publika sama stvori svoju sliku, dovoljno govori o teškoj ulozi ilustratora. Ali dobar ilustrator ne zatvara granice interpretacijama. Naprotiv, njegov doživljaj teksta otvoreno je likovno djelo te slika samo pojačava ugođaj teksta. Često dobar ilustrator visokom razinom oblikovanja spašava banalan tekst. Ilustracija je slojevit produkt umjetnosti, a u onoj mjeri u kojoj je primijenjena umjetnost povezana s tiskovinom obvezna je na korespondenciju s napisanim. U novije vrijeme nailazimo na sve veci broj mladih likovnih umjetnika koji su se posvetili toj nedovoljno cijenjenoj djelatnosti, no možda je baš taj povećani broj ilustratora, kao i sve veći broj manifestacija, festivala i sajmova koji “slave“ ilustraciju, upravo tračak nade da će ilustracije, ilustratori i samo ilustriranje imati bolje sutra jer je to stvaralačka vještina koja je sve više zastupljena i tražena u današnjem svijetu.
Item Type: | Diploma Thesis |
---|---|
Subjects: | Information sciences > Librarianship |
Departments: | Department of Information Science |
Supervisor: | Barbarić, Ana |
Date Deposited: | 13 Jan 2011 13:22 |
Last Modified: | 13 Jan 2017 13:11 |
URI: | http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/1311 |
Actions (login required)
View Item |