Uremović, Matea.
(2013).
Lik i ličnost u prozi Ksavera Šandora Gjalskog.
Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Croatian Language and Literature.
[mentor Matanović, Julijana].
Abstract
Cilj ovoga diplomskoga rada bio je kroz čitanje proznog opusa Ksavera Šandora Gjalskog, staviti akcent na muški lik i ličnost (Gajo Peleš) kao cjelovite znakove. Prije same
analize književnih djela autor je postavljen u kontekst realizma u kojemu je povišena identifikacija naglašena već u smislu postavljanja sličnosti između književnosti i stvarnoga života. Kao predložak za proučavanje funkcija i područja djelovanja muškog lika odabrana su djela u kojima se lik očituje kao političar, umjetnik, intelektualac, čuvar prošlosti. U analizi djela obradio se korpus, izdvojili su se modeli muškog lika, figure u kojima se ti modeli ostvaruju te, konačno, predložio se odgovor na pitanje kakva je uloga muškog lika u Gjalskijevoj prozi i općenito u razdoblju realizma. Prolaženjem kroz autorov „poetički vrt“ modeli muških likova prikazani su od Rukoveti
autobiografskih zapisaka preko proze regionalne tematike Pod starim krovovima (illustrissimus Battorych) do političkih i drugih romana kao što su U noći (Petar Krešimir
Kačić i Živko Narančić), Životopis jedne Ekscelencije (Stjepan Borojević), Janko Borislavić (Janko Borislavić), Radmilović (Marko Radmilović), Osvit (Ivan Kotromanić), Pronevjereni ideali (Livije Banović) i Ljubav lajtnanta Milića (lajtnant Milić). Za analizu ovih djela i za postavljenje modela muškog lika poslužila je literatura Gaje
Peleša (Iščitavanje značenja), Miroslava Šicela (Povijest hrvatske književnosti (knjiga IIrealizam); Gjalski (monografija)), Dubravke Oraić Tolić (Muška moderna i ženska
postmoderna), ali i drugih autora koji su se u svojim djelima bavili likovima u (hrvatskim) pripovjednim tekstovima.
Actions (login required)
 |
View Item |
Statistics
Statistics