Arumunji s Balkana

Pucarević, Martina. (2013). Arumunji s Balkana. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Roman Languages and Literature. [mentor Radosavljević, Petar and Pavlovski, Borislav].

PDF (Croatian) - Unpublished version (manuscript) - Registered users only Download (400kB) | Request a copy

Abstract

Arumunji su povijesna paradigma balkanskih naroda čiju problematiku treba razmatrati interdisciplinarno, odnosno kroz povijest, antropologiju, lingvistiku, filologiju. Sve do stvaranja vlastitih država, koje se odvija i danas, u svojoj prošlosti prostori Balkanskog poluotoka nalazili su se pod mnogobrojnom vlašću, kako političkim tako društvenim i kulturnim utjecajem. Arumunjski narod s Balkana obitava na ovim strateškim prostorima još od vremena Rimljana i Bizantinaca, preko Turskog carstva, pa Austro-Ugarske zahvaljujući slavnoj prošlosti očuvali su vlastiti jezik kroz tradiciju i običaje. Važno je uzeti u obzir povijesne okolnosti koje ih definiraju nekad Grcima, Albancima, Rumunjima, a ponekad Slavenima zbog suživota i neprekinute suradnje tijekom stoljeća u stočarstvu, trgovini, zanatstvu te kasnije i u ekonomiji. Njihovi svakodnevni kontakti dovode do zajedničkih lingvističkih veza koje su vidljive u određenim morfosintaktičkim posebnostima kao što su postponirani član, gubitak infinitiva, brojevi, analitička komparacija pridjeva, smanjeni broja padeža u deklinaciji imenica, itd. Važne su i posebnosti na leksičkom planu gdje se javljaju zajednički izrazi i lingvistički kalkovi koji ukazuju na utjecaj jednog jezika na drugi. Iako ne možemo u potpunosti odrediti kada je riječ o superstratu ili supstratu, sličnosti sa slavenskim jezicima točnije makedonskim, nadalje grčkim, albanskim i turskim vidljive su i nepobitne, te se njihovo zajedništvo potvrđuje pripadnošću balkanskom jezičnom savezu.

Actions (login required)

View Item