Kosanović, Dušanka.
(2003).
Nacionalni identitet i socijalna distanca studenata hrvatske, bošnjačke i srpske nacionalnosti.
Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Psychology.
[mentor Čorkalo Biruški, Dinka].
Abstract
Istraživanje pod nazivom "Nacionalni identitet i socijalna distanca studenata hrvatske, bošnjačke i srpske nacionalnosti" provedeno je na uzorku studenata različitih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Podaci su prikupljani tijekom 2000. i 2002. godine. Ukupan broj ispitanika izniosi N= 204. Istraživanjem su utvrđene razlike u izraženosti nacionalnog identiteta među navedenim skupinama ispitanika, pri čemu ispitanici bošnjačke nacionalnosti imaju najizraženiji nacionalni identitet, za razliku od ispitanika hrvatske i srpske nacionalnosti kod kojih je nacionalni identitet izražen u jednakoj mjeri te je značajno manji. Istraživanjem su utvrđene razlike u izraženosti socijalne distance ispitanika prema Hrvatima, Bošnjacima i Srbima, građanima Republike Hrvatske. Socijalna distanca ukazuje na stupanj bliskosti koji su ispitanici spremni ostvariti s prosječnim pripadnikom određene socijalne skupine. Time je izražavanje socijalne distance indirektan način mjerenja predrasuda prema određenoj nacionalnoj skupini, te je ujedno i mjera međunacionalne tolerancije. Kod ispitanika hrvatske nacionalnosti dobivena je statistički značajna razlika u izraženosti socijalne distance prema Bošnjacima i prema Srbima. Interpretirajući rezultate u praktičnom smislu, dobivena statistička razlika ne predstavlja sadržajnu razliku, te stoga možemo reći da stupanj bliskosti koji su ovi ispitanici spremni ostvariti s Bošnjacima i Srbima je da budu bliski prijatelji. Ispitanici bošnjačke nacionalnosti imaju značajno izraženu prosječnu socijalnu distancu prema Srbima i najviši stupanj bliskosti koji su spremni ostvariti s njima je "biti susjed", u odnosu na prosječnu socijalnu distancu prema Hrvatima, s kojima bi bili spremni ostvariti blizak prijateljski odnos. Ovi ispitanici su , dakle, tolerantniji prema Hrvatima nego prema Srbima. Ispitanici srpske nacionalnosti imaju izraženu socijalnu distancu u istoj mjeri kao i bošnjački ispitanici, pri čemu su, dakle s dominantnom nacionalnom skupinom spremni ostvariti bliska prijateljstva, dok su s Bošnjacima spremni tek biti susjedi. Dakle, tolerantniji su prema Hrvatima nego Bošnjacima. Pripadnici manjinskih skupina međusobno razvijaju veću socijalnu distancu (u odnosu na distancu prema Hrvatima) pri čemu su međusobno spremni biti susjedi. Dakle, možemo reći da su oni međusobno manje tolerantni. Ispitanici u ovom uzorku, pripadnici različitih nacionalnih skupina, u prosjeku, nisu spremni niti s jednom drugom nacionalnom skupinom ostvariti najviši stupanj bliskosti, a to je, prema skali socijalne distance, stupanje u brak. Na uzorku ispitanika hrvatske nacionalnosti utvrđeno je da postoji značajna razlika između ispitanika s izraženim i onih s manje izraženim nacionalnim identitetom. Nadalje se utvrdilo da ispitanici s manje izraženim nacionalnim identitetom imaju značajno manje izraženu socijalnu distancu prema nacionalnim skupinama (i Bošnjacima i Srbima) i obrnuto, ispitanici s izraženijim nacionalnim identitetom imaju izraženiju socijalnu distancu prema navedenim nacionalnim skupinama. Ovi rezultati idu u prilog rezultatima dobivenim u prethodnim istraživanjima u kojima je utvrđena povezanost između varijabli nacionalnog identiteta i socijalne distance.
| Item Type: |
Diploma Thesis
|
| Uncontrolled Keywords: |
nacionalna pripadnost, manjinska grupa, dominantna grupa, nacionalni identitet, socijalna distanca, međunacionalna tolerancija |
| Subjects: |
Psychology > Socijalna psihologija |
| Departments: |
Department of Psychology |
| Supervisor: |
Čorkalo Biruški, Dinka |
| Date Deposited: |
28 Nov 2007 |
| Last Modified: |
07 Dec 2016 10:21 |
| URI: |
http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/502 |
Actions (login required)
 |
View Item |
Statistics
Statistics