Vrbančić, Nikolina.
(2014).
Rumunjska etnografija i folklor.
Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Roman Languages and Literature.
[mentor Manea-Grgin, Castilia].
Abstract
Ovaj diplomski rad nastao je kao rezultat interesa za rumunjski narod, njihove običaje i kulturu. Zbog činjenice da je tema folklora i etnografije vrlo opširna, rad sam podijelila u pet kategorija.
Prvi dio rada govori o četiri temeljna rumunjska mita za koje Rumunji vjeruju da objašnjava etnogenezu njihova naroda. Riječ je o mitovima Traian și Dochia, Miorița, Meșterul Manole i Zburătorul.
Drugi, i najopširniji dio ovog diplomskog rada odnosi se na rumunjske običaje. U podjednakoj mjeri nastojala sam opisati najvažnije običaje vezane uz crkvene blagdane, poput Božića i Uskrsa, kao i one čija tradicija nije usko vezana uz Crkvu. Običaji su podijeljeni u četiri razdoblja, sukladno četirima godišnjim dobima. Velik je broj običaja vezan uz agrarni kalendar, stoga prate proslave koje su vezane uz sjetvu, berbu, blagostanje i slično. Ovaj rad nije se bavio prigodnim običajima, tj. običajima vezanim uz rođenje, vjenčanje, smrt, itd.
U sljedećem poglavlju osvrnula sam se na rumunjske plesove. Rumunjski folklor velikim je dijelom preuzeo plesove od Rusa, Mađara i Roma, i ti su plesovi i danas zastupljeni u ruralnim sredinama. Najpoznatiji i najvažniji rumunjski ritualni plesni običaj je Căluș. Izvodi ga odabrana skupina muškaraca unutar koje postoji određena hijerarhijska struktura, kao i unutar samog plesa. Posebnosti Călușa svjedoči i činjenica da ga je UNESCO 2008. godine uvrstio na popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.
Dio posvećen narodnim nošnjama govori o njihovoj dugoj povijesti. Unatoč tome, rumunjske narodne nošnje tek se neznatno razlikuju od onih koje imamo prilike vidjeti na najstarijim spomenicima i slikama, npr. na Nadgrobnoj steli u Arheološkom muzeju u Zagrebu na kojoj se nalazi žena iz ilirske pokrajine čija nošnja uvelike podsjeća na nošnju iz pokrajine Dacija. Iako su u svojoj osnovi sastavljene od istih komada odjeće, svako je rumunjsko područje svojoj nošnji dalo i svoj osobni pečat, stoga nošnje razlikujemo prema kraju iz kojega dolaze. Kao konkretan primjer navela sam mušku i žensku nošnju iz pokrajine Bucovina, a uz to sam opisala i nošnju Călușara koja je također vrlo zanimljiva.
[51]
Posljednje poglavlje ovog rada kratko se bavi anegdotama i izrekama, snoave i zicători. Iako nisu toliko istraživane kao npr. mitovi ili običaji, smatram da su anegdote i izreke i danas vrlo prisutne u svakodnevnom životu Rumunja i da će kao takve čitatelju biti interesantne.
Actions (login required)
|
View Item |