Rimske keramičke svjetiljke iz istraživanja na Trgu Vladimira Nazora u Osijeku 1982. god.

Karavidović, Tena. (2014). Rimske keramičke svjetiljke iz istraživanja na Trgu Vladimira Nazora u Osijeku 1982. god.. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Archaeology. [mentor Tončinić, Domagoj].

Preview

PDF (Croatian) Download (2MB) | Preview

Abstract

U radu je obrađena 141 rimska keramička svjetiljka. Svjetiljke potječu s istraživanja na Trgu Vladimira Nazora (danas Vijenac Murse) u Osijeku 1982. godine, a čuvaju se u zbirci keramičkih predmeta Pododjela za antičku arheologiju u Muzeju Slavonije u Osijeku. Postojeća dokumentacija s istraživanja pohranjena je u arhivu Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Osijeku (spis Mursa 8/186-11, 7/186-4). Većina svjetiljaka nije sačuvana u cijelosti. Tipologija je određena prema tipologiji Siegfrieda Loeschkea te Dore Iványi uz nadopune prema novijim autorima. Većinu svjetiljaka (92%, 130 primjeraka) bilo je moguće svrstati unutar tri osnovne skupine rimskih svjetiljaka: svjetiljke s reljefnim ukrasom (22 primjerka, 15 %), firma svjetiljke (109 primjeraka, 76%) te svjetiljke bez ukrasa (1 primjerak). Pojedinačnim tipovima unutar skupine, sa sigurnošću je bilo moguće pripisati 58 (41%) fragmentiranih svjetiljaka. Zastupljeni su tipovi Loeshcke I, III, VII, XIII, X (Iványi I, III, VIII, XX, XVII). Firma svjetiljke nose pečate petnaest razičitih sjevernoitalskih majstora starije (FORTIS, FRONTO, FESTVS, LITOGENES, STROBILIS) i mlađe (AGILIS, APRIO, C.DESSI, IEGIDVS, LVCIVS, MIA, NERIVS, OCTAVIVS, PROCVLVS) generacije. Na jednom primjerku firma svjetiljke javlja se pečat Cari koji pripada majstoru provincijalnog, možda lokalnog porijekla iz antičke Murse. Svjetiljke je moguće datirati u vremenskom rasponu od sredine 1. st. do 4. st. Na osnovi postojeće dokumentacije, izvješća te članka autora istraživanja, bilo je moguće zaključiti da je prostor Trga Vladimira Nazora istražen 1982. godine prošao kroz nekoliko razvojnih faza u vremenskom periodu od druge polovice 1. st. do 4. st., moguće i 5.st. Pritom iznesene pretpostavke načelno se uklapaju u sliku kakva danas postoji o Mursi, a temeljena je na rezultatima novijih istraživanja.

Actions (login required)

View Item