Baričević, Ivan.
(2015).
Rimska Marsunija.
Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Archaeology.
[mentor Bubić, Vinka].
Abstract
Nastanku i razvoju naseljā na mjestu današnjeg Sl. Broda od neolitika do ranog srednjeg vijeka pogodovalo je nekoliko ključnih, međusobno povezanih geografskih i socijalnih čimbenika. Jedan je rijeka Sava koja je i u ovom dijelu Posavine bila plovna što je uvjetovalo razvoj prometa i trgovine. Baš kod Sl. Broda, odnosno Bos. Broda pogodna je za prijelaz, a takvih mjesta u njenom cijelom toku nije bilo mnogo. Velike rijeke te njima pripadajuće nizine i terase uvijek su populacijama bile privlačne za naseljavanje i život. Dijakronijski pregled prapovijesti Brod. Posavlja pokazuje međutim i neke hijate u naseljavanju, od kojih jedan (od srednjeg eneolitika do srednjeg brončanog doba) zauzima razdoblje od skoro 1500 godina, no to je prije problem slabe istraženosti nego stvarno stanje stvari. Drugi bitan faktor je posavska ravnica. Ona je uz podravsku ravnicu prirodna veza Apeninskog poluotoka i jugoistočnih Alpa s istokom i jugoistokom (Panonskom nizinom, Pontom, Grčkom, Makedonijom itd.) na kojoj se stoga i razvio drevni poljski put. Na njega su se nadovezivali razni priključni putovi sa sjevera i juga, a jedan od južnih vodio je do spomenutog riječnog prijelaza tvoreći tako čvorište. Svim tim putovima odvijao se, kao i Savom, promet ljudi te materijalnih i nematerijalnih dobara, što su temeljni socijalni čimbenici razvoja društava. Posavska magistrala, koja je išla sjeverno od Save, postojala je već u neolitiku, razdoblju u kojem se po prvi puta javlja arheološki dobro potvrđen intenzivniji život ljudskih populacija u Brod. Posavlju i Sl. Brodu (starčevačka kultura). Taj put, kasnije cesta bila je jedna od najvažnijih, ako ne i najvažnija žila kucavica savsko-dravskog međuriječja, što je ostala praktički sve do suvremenog doba.
Actions (login required)
 |
View Item |
Statistics
Statistics