Jezična problematika u Hrvatskom tjedniku

Toplek, Vanja. (2015). Jezična problematika u Hrvatskom tjedniku. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Croatian Language and Literature. [mentor Mićanović, Krešimir].

PDF (Croatian) - Registered users only Download (677kB) | Request a copy

Abstract

Hrvatsko proljeće naziv je procesa društveno-političkih promjena koji je svoju kulminaciju doživio tijekom 1971. godine, radi se o nezadovoljstvu nacionalnim, političkim i prije svega ekonomskim položajem Hrvata u Jugoslaviji, te pokušajem da se takvo stanje promijeni. Hrvatski tjednik jedna je od ikona hrvatskog proljeća, izlazio je u nakladi Matice hrvatske, a članci koji su u njemu objavljeni raspoređeni su u pedesetak rubrika, ali su samo tri zastupljene u sva trideset i tri broja: Karte na stol, Ljetopis i Pisma čitatelja, a stalnije su rubrike bile Gospodarstvo, Komentari, Odjeci, Politika i društvo, Književnost, itd., a unutar su pojedinih rubrika objavljivane kolumne i feljtoni. Problematiku iz povijesti hrvatskog književnog jezika obuhvaćaju sljedeći članci: Jezik naš hrvatski Stjepana Babića, Matija Antun Relković i hrvatski književni jezik Radoslava Katičića, Počeci štokavštine Ivana Pederina, Ne može se cijepati ono što ne postoji: Važnost poznavanja povijesti našeg književnog jezika Stjepana Babića, Nedostojne metode obračunavanja Ljudevita Jonkea, „Da se bolje razumi arvatski“ Joze Vrkića, Još o početku hrvatskog književnog jezika Stjepana Babića, Maretićevski kompleks Josipa Vrane. Tema jezična ravnopravnost: hrvatski jezik i jezik Srba problematizira se u sljedećim člancima: Kako „Borba“ zamišlja jezičnu ravnopravnost? Vlatka Pavletića, Jezična ravnopravnost na – željeznički način Marka Bojčića, O jezičnim odredbama u nacrtu Hrvatskog ustava Dalibora Brozovića, O jeziku Srba u Hrvatskoj Dalibora Brozovića, Otvoreno pismo Daliboru Brozoviću Zdravka Krstanovića, Izjava koja nije dobrohotna Julija Derossija, Eskalacija rasprave o jeziku Srba u Hrvatskoj Dalibora Brozovića, Još o jeziku Srba u Hrvatskoj Jovana Kašića. Na temu leksičke norme i jezičnih savjeta raspravlja se u sljedećim člancima: Znanost i nauka Mate Šimundića, Kamo ide hrvatski književni jezik Stjepana Babića, Za hrvatsku riječ Antuna Šojata, Zrin i Zrinski u današnjoj hrvatskoj onomastici, Petra Šimunovića, Imenice sa završetkom -ba Božidara Finke, Kada će hrvatski književni jezik u školama SRH biti zaista i nastavni Krune First-Medić, Između dviju krajnosti Stjepana Babića, Sport ili šport Antuna Šojata, Banke i jezik Stjepana Babića, Riječi svakodnevice Stjepana Babića, Naraštaji i jezik Stjepana Babića, Verbicid ili devalvacija ozbiljnih riječi M. G.-a, „Pomuškarčivanje“ ženskih imenica Mate Šimundića. O Jezičnom savjetniku raspravlja se u člancima Za Savjetnik odgovaraju njegovi autori po svojoj znanstvenoj savjesti Ljudevita Jonkea, I prekasno i prerano Stjepana Babića i Savjetuje li savjetnik progoniti progonjeno Tomislava Ladana. O hrvatskom pravopisu i pravilnom pisanju raspravlja se u sljedećim člancima: Zrinjski ili Zrinski Josipa Vončine, Ponovno: Zrinjski ili Zrinski Mate Šimundića, Zrinski a ne Zrinjski Josipa Vončine, O pravopisu Antuna Šojata, Hrvatski pravopis: Jak hrvatski jezični osjećaj Stjepana Babića, Zašto tzv. logička interpunkcija? Stjepana Babića, Pravopis je važan – izgovor još važniji Ive Škarića, Još o tzv. logičkoj interpunkciji Leonarda Spalatina, Razlozi novom pravopisu Radoslava Katičića, Mučno je to što se u Hrvatskoj s potvrđivanjem pravopisa toliko odugovlači (razgovor s prof. Josipom Hammom) Stanka Dvoržaka.

Actions (login required)

View Item