Belošević, Lucija.
(2015).
Художественные и языковые особенности либретто оперы
П. И. Чайковского Пиковая дама.
Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of East Slavic Languages and Literature > Chair of Russian Literature.
[mentor Vidmarović, Natalija].
Abstract
Ovaj rad temeljen je na libretu opere Pikova dama Petra Iljiča Čajkovskog. Opera je prvi puta izvedena 1890. godine, a libreto su napisala braća Modest i Petar Čajkovskij prema istoimenoj pripovijetci jednog od najpoznatijih ruskih pisaca, Aleksandra Sergejeviča Puškina. U svome djelu Puškin je ujedinio motive iz ruske svakodnevice s elementima fantastike: ljubav, kartaška uzbuđenja i novac spojio je s utvarama i priviđenjima. U pripovijetci je riječ o mladom vojniku Germannu koji je očajnički želio saznati tri karte koje uvijek donose dobitak. Zbog toga se odlučio ušuljati u kuću stare grofice koja je znala tajnu triju karata i natjerati je da mu povjeri tu tajnu. Za taj je plan iskoristio mladu grofičinu pomoćnicu te se uspio ušuljati u kuću, no starica je umrla prije nego što mu je otkrila koje su to karte jer se prepala. Nekoliko dana kasnije, Germann je u snu vidio groficu i ona mu je otkrila tri karte: trojka, sedmica, as. U igri je Germann pogodio prve dvije karte, no treća nije bila as, već pikova dama.
Sve te motive uzela su braća Čajkovskij i prenijela u operu. Tako je poznati kompozitor operu napisao za četrdeset i četiri dana, a prva izvedba u Sankt-Peterburgu očarala je publiku. Međutim, razlike između Puškinovog originala i libreta opere vidljive su već na prvi pogled. Kao prvu razliku možemo navesti samu formu djela: za razliku od proznog djela ruskog pisca, libreto predstavlja lirsko djelo, tj. poeziju. Ipak, pripovijetka i libreto najviše se razlikuju na sadržajnom planu. Tako je u operi vidljiva promjena glavnih likova: izmijenjeni su njihovi karakteri i motivacija njihovih postupaka pa je time izmijenjen i psihološki podtekst opere. Tako, na primjer, glavni lik više nije hladnokrvni Nijemac Germann, nego se pojavljuje kao strastan zaljubljen mladi čovjek. Kao jedan od primjera izmjena samog sadržaja možemo navesti tragičan kraj glavnog lika koji u pripovijetci izgubi razum i liječi se u psihijatrijskoj bolnici, dok u operi također gubi razum, ali umire. Kao drugu veliku razliku u odnosu na pripovijetku možemo istaknuti vrijeme radnje. Ono je u operi prebačeno u doba carice Katarine II. Zbog toga su braća Čajkovskij u libreto ukomponirala pjesme poznatih pisaca 18. i 19. stoljeća, poput Deržavina i Žukovskog. Osim toga, da bi stvorio atmosferu toga vremena, Čajkovskij se koristio i glazbom iz doba Mozarta te je u libreto dodavao i scene u kojima je korišten francuski jezik.
Posljednji dio rada posvećen je analizi testova određenih arija iz opere. U analizi su one promatrane kao lirske pjesme pa su tako za svaku izdvojeni tema, osnovna misao i stilski postupci. Osim toga, posebna je pažnja posvećena ritmičkoj strukturi pjesama gdje smo odredili stopu, ritam, rimu. Tako su u posljednjem dijelu analizirane arija Germana Ja imeni ee ne znaju iz prve slike opere, duet Lize i Poline Už večer iz druge te tekst zbora Radostno, veselo iz treće slike. Na temelju te analize došli smo do zaključka da su u pisanju libreta najviše korištene dvosložne i trosložne stope, poput jamba, daktila i amfibrahija, upravo iz razloga da bi se na muzičkom planu lakše postigle dvodobna i trodobna mjera u taktu, koje predstavljaju osnovne mjere u glazbi.
Actions (login required)
 |
View Item |
Statistics
Statistics