Rekonstrukcija kijevske crkve svetog Mihajla : interdisciplinarni rad

Kukić, Ivan. (2015). Rekonstrukcija kijevske crkve svetog Mihajla : interdisciplinarni rad. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Art History. [mentor Jurić, Zlatko and Paščenko, Jevgenij].

PDF (Croatian) - Registered users only Download (1MB) | Request a copy

Abstract

Rekonstrukcija episkopalne saborne crkve Svetog Mihajla (ukr. Михайлівський Золотоверхий собор) unutar kompleksa manastira svetog Mihajla na kijevskom gornjem gradu najbolji je primjer pitanja kompletne rekonstrukcije građevine zbog njenog povijesnog i nacionalnog značaja. Povijest manastirskog kompleksa je duga i kreće od izgradnje prvog manastira u XII. stoljeću kada knez Kijevske Rusije, Svjatopolk II Izjaslavič (ukr. Святопо́лк Ізясла́вич), podiže sabor 1108. godinekoji biva imenovana prema njegovu svecu zaštitniku svetom Mihajlu. Svetište kroz obnove u XVII. i XVIII. stoljeću preuzima odrednice stila poznatijeg kao ukrajinski barok koji će mu dati konačni i prepoznatljiv izgled. Dogradnjomsabor dobiva svojevrsnu krunu od sedam pozlaćenih kupola, a manastirski korpus se obogaćuje s jednim zvonikom, refektitorijem i drugim zgradama gospodarske namjene. Cjelokupni kompleks manastira smatra se arhitektonskim spomenikom od najveće važnosti za kulturnu povijest i nacionalnu tradiciju Ukrajine. Njezin status arhitektonskog nacionalnog simbola su dodatno odredile okolnosti i motivi njezinog zastrašujućeg uništenja. Teško razaranje se događa nakon odluke Komunističke partije Ukrajine o preseljenu sjedišta Sovjetske Socijalističke Republike Ukrajine iz Harkiva u Kijev 1934. godine. Episkopalna saborna crkva te njen zvonik na zapovijed staljinističkog, sovjetskog vodstva bivaju postepeno uništeni u razdoblju od 1934. do 1937. godine zajedno sa susjednom Trjohsvjatyteljskom crkvom (ukr.Трьохсвятительска церква). Prostor dviju crkvi je trebao poslužiti za izgradnju zgrade Sovjeta.

Actions (login required)

View Item