Crkva Petilovrijenaca u Dubrovniku

Ivić, Ines. (2015). Crkva Petilovrijenaca u Dubrovniku. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Art History. [mentor Marinković, Ana].

Preview

PDF (Croatian) Download (1MB) | Preview

Abstract

Državni kult svetih Petra, Lovre i Andrije, zajedno s njihovom crkvom, tijekom skoro pet stoljeća imao je važnu ulogu u duhovnom životu grada o čemu svjedoče pisanja dubrovačkih kroničara, ali i brojni pisani izvori između kojih se ističu odluke vijeća i troškovnici pregradnje, odnosno obnove crkve, koji su u ovom radu prvi put interpretirani u rekonstrukciji dvije faze crkve. O arhitekturi crkve saznajemo iz sačuvanih likovnih prikaza i arheoloških ostataka koji nam potvrđuju da je srednjovjekovna crkva bila jednobrodna s istaknutom apsidom, dok nam podatke o unutrašnjem uređenju donosi apostolski vizitator Sormano. O jednoj manjoj obnovi crkve nekoliko desetljeća prije potresa također saznajemo iz sačuvanih arhivskih dokumenata. Najvrjedniji doprinos ovog istraživanja sigurno je detaljna analiza barokne crkve centralnog tlocrta, potvrđenog arheološkim istraživanjima, izgrađene nakon što se srednjovjekovna urušila u potresu. Troškovi gradnje nam otkrivaju ne samo tijek izgradnje, nego nam pomažu otkriti na koji je način funkcioniralo gradilište te imena majstora koji su sudjelovali u njoj pri čemu se posebno ističu upisi koji dokazuju sudjelovanje dubrovačkog majstora Ilije Katičića. Detaljna analiza arhitektonskog tipa crkve i ostataka arhitektonske dekoracije, stupa i konzole, u kontekstu barokne obnove grada temeljena je na gore navedenim izvorima, uspoređujući ih s tada suvremenim baroknim ostvarenjima u Kneževom dvoru, na čijoj su obnovi radili isti majstori kao i na crkvi Petilovrijenaca, ali i općim umjetničkim strujanjima u to vrijeme. Sudeći po izvorima, neiskustvo graditelja i trusno tlo, pridonijeli su urušavanju crkve još tijekom gradnje, a nedostatak novčanih sredstava nakon 1706. godine i obnove crkve sv. Vlaha i katedrale, ostavili su crkvu nedovršenu skoro cijelo stoljeće, zbog čega je ona u poluruševnom stanju na kraju i prodana na javnoj dražbi 1801. godine, a na njezinom mjestu je sagrađena palača obitelji Sorkočević. Propadanje crkve je pridonijelo i slabljenju kulta svetaca kojima je novcem dobivenim od prodaje sagrađen oltar u baroknoj katedrali. Ovaj monografski prikaz crkve Petilovrijenaca donosi cjelovitu interpretaciju povijesti izgradnje crkve s naglaskom na baroknu crkvu, koja je dosad bila gotovo nepoznata u povijesno.-umjetničkoj historiografiji. Da je crkva u potpunosti izgrađena i opremljena, danas bi predstavljala jedinstveni tip barokne arhitekture na istočnoj obali Jadrana, a isticala bi se i kao najranija sagrađena centralna crkva u hrvatskom priobalju. Ovaj diplomski rad je mali doprinos korpusu srednjovjekovne i barokne arhitekture u Hrvatskoj, ali i proučavanju dubrovačke sakralne arhitekture. Glosar nepoznatih arhitektonskih i građevnih pojmova s prijevodom, primjerima i pojašnjenjima može pomoći daljnjem istraživanju arhivskih dokumenata vezanim uz dubrovačku srednjovjekovnu i novovjekovnu arhitekturu.

Actions (login required)

View Item