Modernost i klasična sociologija: ambivalentnost klasične sociološke teorije

Žažar, Krešimir. (2007). Modernost i klasična sociologija: ambivalentnost klasične sociološke teorije. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Sociology. [mentor Kalanj, Rade].

PDF (Croatian) - Repository staff only Download (346kB) | Request a copy

Abstract

Postoje različiti načini čovjekovog odnosa prema prošlosti. Lijepih se događaja rado i često sjećamo, neke ružne stvari koje su nam se dogodile nastojimo čim prije zaboraviti i potisnuti ih iz memorije dok smo prema nekim prošlim situacijama sasvim indiferentni budući da nas se ni na koji način nisu dojmile. Slične relacije su prisutne i kada je riječ o povijesti pojedinih znanstvenih disciplina. Za prirodne i tehničke znanosti u pravilu vrijedi onaj Whiteheadov stav: »Znanost koja oklijeva zaboraviti svoje osnivače je izgubljena» (Whitehead u Mimica, 1999:49). Međutim, kada se radi o društvenim znanostima, ovakav način odnošenja prema osnivačima discipline u potpunosti je neprihvatljiv. Štoviše, fascinantan je broj «susreta» s misliocima poput Webera, Durkheima, Tönniesa, Spencera i ostalih pojedinaca koje smatramo utemeljiteljima sociološke znanosti. Pri tom se navedena imena ne pojavljuju samo iz pijeteta prema očevima discipline već njihovih diferentni metodološki okviri, pojmovni sklopovi i različite konceptualne sheme reprezentiraju standardne instrumente kojima se recentni sociolozi svakodnevno služe. Ono što nam je dubljim ulaženjem u sociološku problematiku sve više počelo privlačiti pažnju jest pitanje zašto se sociologija, i s kojim ciljevima, pojavila baš u određenom historijskom trenutku tijekom prvih dekada 19. stoljeća? Postupno smo uviđali usku povezanost sociologije i modernosti. Sociologija se pokazala eminentno modernim fenomenom. Stoga smo u diplomskom radu odlučili ispitati relaciju rane sociologije i modernosti, odnosno, sociologije i modernog društva koje predstavlja empirijsku dimenziju modernosti. Posebno su nam se interesantnim učinila pitanja: na koji način prvi sociolozi definiraju i pojmovno artikuliraju moderno društvo? Zatim, koja su, prema njima, ključna obilježja modernog društva i na koji način vrednuju, da li pozitivno ili negativno, njegove pojedine značajke? Također nam se učinilo zanimljivim ispitati koja idejna rješenja i projekte nude za uklanjanje eventualnih negativnih društvenih pojava?

Actions (login required)

View Item