Knjižnica Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu
Faculty of Humanities and Social Sciences Institutional Repository

Pokret kamere u igranom filmu nijemog razdoblja

Downloads

Downloads per month over past year

Rengel, Donat. (2016). Pokret kamere u igranom filmu nijemog razdoblja. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Comparative Literature.
(Filmografija: str. 74-82) [mentor Gilić, Nikica].

[img]
Preview
PDF (Croatian)
Download (5MB) | Preview

Abstract

Pokret kamere u igranom filmu nijemog razdoblja slijedio je liniju filmske umjetnosti i od primitivnih početaka razvio se u kompleksan postupak raznih oblika i funkcija koji variraju u težini izvedbe i retoričkom naboju. Temelji se grade već u filmu aktualnosti – u rukama snimatelja braće Lumière i Thomasa Edisona nastaju prvi pokretni kadrovi pomoću raznih potpora za kameru, uključujući postojeća i improvizirana vozila, prva specijalizirana vozila za kameru i prvu panoramsku glavu. U prvom desetljeću pokret kamere polako nalazi svoje mjesto u igranom filmu - uspostavljaju se njegove funkcije i uloga u sve važnijem zadatku efektivnog izlaganja filmske priče. Pojava cjelovečernjeg filma donosi i prve široko poznate i utjecajne pokrete kamere u Cabiriji i Netrepeljivosti, a u filmovima Jevgenija Bauera stvara se ideja sistematične uporabe kamere kao dijela autorskog izričaja. Nakon kratkog zatišja događa se eksplozija pokreta kao posljedica europskih modernističkih ideja – sprecifičnos s izlaskom Posljednjeg čovjeka i širenjem ideje oslobođene kamere. Na kraju nijemog razdoblja pokret kamere doseže svoj dotadašnji vrhunac u izražaju mnogih režisera, što pojava zvuka uspijeva samo privremeno usporiti. Ako promotrimo cijelo nijemo razdoblje, možemo se složiti s Nielsenovom tvrdnjom da postoje četiri glavne linije razvoja pokreta kamere koje možemo slijediti. Kao prvo, primjećujemo povećanje u kompleksnosti pokreta, zatim povećanje u razmjernoj količini pokreta, savršenstvo u fluidnosti i glatkoći i povećanje funkcionalnih sposobnosti. Ove linije ne treba shvatiti progresivno, ali ocrtavaju generalni trend koji se nastavlja i u zvučnom razdoblju. Estetska, tehnološka i retorička strana pokreta kamere ne prestaju rasti do suvremenog filma gdje pokret kamere postaje sveprisutan i, pomoću digitalne tehnologije, ''svemoguć'', čineći ključan dio arsenala filmskih izražajnih sredstava za režisere i filmove različitih stilova, nacionalnih sredina i žanrovske opredijeljenosti. Nasljeđe pokreta kamere u eksperimentalnom razdoblju nijemog filma, koje se zasniva na radu hrabrih inovatora i istražitelja nepoznatoga u filmskoj formi i izričaju, ostaje ključno za ovakav razvoj i ostavlja čvrst temelj za nadogradnju ovog višefunkcionalnog, estetski ispunjavajućeg i intrinzično filmskog postupka. (Iz zaključka.)

Item Type: Diploma Thesis
Subjects: Comparative literature
Departments: Department of Comparative Literature
Supervisor: Gilić, Nikica
Additional Information: Filmografija: str. 74-82
Date Deposited: 01 Sep 2016 10:51
Last Modified: 01 Sep 2016 10:51
URI: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/6899

Actions (login required)

View Item View Item