Crkva svetih Ćirila i Metoda u Sarajevu, djelo Josipa Vancaša

Barić, Ana. (2015). Crkva svetih Ćirila i Metoda u Sarajevu, djelo Josipa Vancaša. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Art History. [mentor Damjanović, Dragan].

Preview

PDF (Croatian) Download (2MB) | Preview

Abstract

Razdoblje od četrdeset godina austrougarskog upravljanja Bosnom i Hercegovinom predstavlja period intenzivne graditeljske aktivnosti, kada je ambiciozna vlast omogućila da u vrlo kratkom vremenu nastanu čitave graditeljske cjeline u Sarajevu kako bi pokazala sve prednosti europske arhitekture, te ponudila povijesne stilove u kojima su bili izgrađeni najreprezentativniji bečki objekti druge polovine XIX. stoljeća. Sarajevo, kao središte nove vlasti, doživljava pravi procvat u ovom razdoblju: obogaćeno je nizom gospodarskih i kulturnih sadržaja, infrastruktura i prometna mreža su modernizirani, a intenzivna graditeljska djelatnost pretvorila je ovaj grad u suvremenu urbaniziranu europsku metropolu. Osoba koja najviše doprinosi izmjeni slike grada svojim mnogobrojnim realizacijama je zasigurno arhitekt Josip pl. Vancaš. Kao domaći arhitekt, školovan u centru Monarhije, Vancaš je u ovu sredinu donio sve tekovine tada aktualne arhitektonske misli i time Bosnu i Hercegovinu učinio dijelom europskog kulturnog miljea. U vrijeme kad su drugi arhitekti, Vancaševi suvremenici, najvećim dijelom tek anonimni suradnici u velikim arhitektonskim poduzećima, Vancaš samostalno projektira po Bosni i Hercegovini, naročito Sarajevu, gdje gradi najznačajnije gradske javne i sakralne objekte koji će poslužiti kao ponajbolji primjeri interpretacije europskih povjesnih stilova. Konstantna i intenzivna graditeljska djelatnost omogućila je Vancašu visok ugled i afirmaciju u društvu, te opetovano pridonijela prepoznatljivosti njegove ličnosti, koja se izdvaja od ostalih graditelja kojima je Sarajevo toga vremena obilovalo. Od svih arhitekata jedne izuzetno talentirane generacije, jedino kod Vancaša susrećemo tako velik stvaralački raspon, od historicizma, preko pseudomaurskog stila, do secesije i bosanskog sloga. Širina Vancaševih mogućnosti i interesa ponajbolje dolazi do izražaja kod gradnje sakralnih objekata, stoga je arhitektonska vrijednost katoličkih crkvi u Sarajevu iz vremena Monarhije neosporna, jer manifestira Vancaševu sposobnost interpretacije i prilagodbe zadanim uvjetima, gdje su povjesni neostilovi u potpunosti zastupljeni, a očituju se svojom stilskom jasnoćom i čistoćom. (Iz sažetka.)

Actions (login required)

View Item