Knjižnica Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu
Faculty of Humanities and Social Sciences Institutional Repository

Litički materijal s podvodnog srednjopaleolitičkog nalazišta Kaštel Štafilić – Resnik

Downloads

Downloads per month over past year

Barbir, Antonela. (2015). Litički materijal s podvodnog srednjopaleolitičkog nalazišta Kaštel Štafilić – Resnik. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Archaeology. [mentor Karavanić, Ivor and Miko, Slobodan].

[img]
Preview
PDF (Croatian)
Download (3MB) | Preview

Abstract

Lokalitet Kaštel Štafilić – Resnik podvodni je lokalitet koji se nalazi u Kaštelanskom zaljevu u Dalmaciji. Sustavno je istraživan od 2008. do 2015. osim 2009. U istraživanjima je pronađeno je oko 5000 komada rožnjaka koji su analizirani i prema tipologiji svrstani u srednji paleolitik, preciznije, u mustjersku kulturu. Mustjerska kultura okvirno traje od prije 200.000 do prije 30.000 godina prije sadašnjosti. Prema podacima za promjene razine mora u Jadranu pokušalo se rekonstruirati u kojim je razdobljima mogao nastati lokalitet, te se došlo do zaključka da je razina mora bila dovoljno niska samo u razdobljima između 190.000 i 130.000 godina prije sadašnjosti (MIS 6), krajem MIS 5 (između 87.800 i 77.800 godina prije sadašnjosti) te između 73.000 (MIS 4) i 40.000 godina prije sadašnjosti 5(polovica MIS 3). Kao donja vremenska granica uzeta je 40.000 godina prije sadašnjosti zbog tipološke odrednice i zbog usporedbe s lokalitetom Mujina pećina. Tip musterijena prisutan na ovom lokalitetu je tipični musterijen, karakterističan zbog dominacije strugala, ali ovu konstataciju treba uzeti s rezervom zbog malog broja oruđa. Za potrebe ovog rada rađene su analize komparativnog materijala s lokaliteta na otvorenom - Karanušići, Ražanac i Panđerovica. Analize s ovih lokaliteta bazirale su se na pregledu omjera artefakata i pseudoartefakata, te oštećenjima na njima. Analize su pokazale visok postotak pseudoartefakata i kod Kaštel Štafilić – Resnika, i kod otvorenih lokaliteta. Za bolje poznavanje uzroka nastajanja pseudoartefakata i oštećenja na artefaktima potrebna je suradnja s geolozima. Na prikupljenom materijalu može se upotrijebiti fotografiranje UV svjetlom ili elektronskim mikroskopom čime bi se istakli negativi od prethodno odlomljenih odbojaka i na taj bi način s većom sigurnošću odvajali artefakte od pseudoartefakta.

Item Type: Diploma Thesis
Subjects: Archaeology
Departments: Department of Archaeology
Supervisor: Karavanić, Ivor and Miko, Slobodan
Date Deposited: 30 Sep 2016 08:42
Last Modified: 30 Sep 2016 08:42
URI: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/7313

Actions (login required)

View Item View Item