Nikolić, Satanela.
(2016).
Položaj liječnika u rimskom društvu.
Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Classical Philology.
[mentor Rezar, Vladimir].
Abstract
Rimska medicina nije bila medicina kakvu danas poznajemo, a i položaj je liječnika bio različit za vrijeme rimske republike i carstva od njihova položaja u današanje vrijeme. U ovome se radu uvid u medicinu u rimskom društvu temelji na latinskim pisanim izvorima. Kako bi se dobila cjelovita slika, treba razjasniti što se zapravo podrazumijevalo pod rimskom medicinom i liječnikom u antici.
U središtu je prvog poglavlja podrijetlo i razvoj rimske medicine koja je bila izložena različitim utjecajima. Pri tom je velika važnost bila posvećena magiji i religiji u medicinskoj praksi.
Nadalje slijedi poglavlje o društvenim slojevima iz kojih su liječnici potjecali. Mogli su to biti robovi, oslobođenici, slobodni građani ili tuđinci. Neki od njih se u radu poimence navode. Osim toga, spominju se i žene iz različitih društvenih slojeva koje su obavljale liječničku službu. Saznajemo o plaći koju su pojedini liječnici primali, o tome kako se postajalo liječnikom i kakvo je obrazovanje liječnik imao.
O liječnicima i rimskoj medicini nakon dolaska Grka izjašnjavali su se rimski medicinski enciklopedisti i drugi rimski intelektualci. Može se zamijetiti raznolikost mišljenja rimske javnosti, u kojoj su liječnici imali različite uloge, od krvnika do prijatelja.
U četvrtom je poglavlju riječ o situaciji u vojsci koja se nije naročito razlikovala od one u samom Rimu. Prakticirala se medicina koja je postojala prije helenističkog razdoblja, ali svaki se vojnik morao brinuti sam za sebe. Kasnije se u legijama pojavljuju liječnici koji su bili i vojnici.
Da liječnici u doba carstva stječu prava, govori se u posljednjem poglavlju. U zakonima se opisuje pravni odnos između liječnika i bivšeg gospodara, obaveze liječnika te situacije u kojima se liječnici kažnjavaju i na koji način.
Actions (login required)
 |
View Item |
Statistics
Statistics