Arhitektura bivše tvornice koža u Zagrebu : sklop zgrada Gliptoteke HAZU

Boban, Tihana. (2016). Arhitektura bivše tvornice koža u Zagrebu : sklop zgrada Gliptoteke HAZU. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Art History. [mentor Damjanović, Dragan].

Preview

PDF (Croatian) Download (58MB) | Preview

Abstract

Zagrebačka tvornica koža, čiji su tvornički kompleksi i objekti podvrgnuti stilskoj analizi, je kroz sedamdeset godina kontinuiranog poslovanja bila najveći industrijski pogon u Hrvatskoj, ali i šire. Njeni skromni počeci mogu se pratiti od sredine 19. stoljeća kada se na obalama potoka Medveščaka podiže stari tvornički sklop koncentriran oko tvornice koža koja se smjestila u nekadašnjoj Kožarskoj ulici br. 293. U razmaku od nekoliko godina, Zagrebačka tvornica koža se proširila na parcele u Novoj Vesi te je 1880-ih osnovan Konfekcijski zavod za potrebe kraljevske vojske. U tome razdoblju dolazi do intenzivnijeg širenja i izgradnje novih tvorničkih objekata koji se stilski razlikuju od prvoga tvorničkoga kompleksa. Zbog blizine stambenim objektima Nove Vesi, arhitekti su prilikom oblikovanja tih industrijskih pogona poštivali rezidencijalni karakter četvrti što je rezultiralo historicističkim pročeljima na zgradama Nove Vesi 11, 17 i 19. Osim toga, na prostornu kompoziciju tvorničkoga kompleksa u Novoj Vesi utjecala je suženost parcela, a potrebno je istaknuti da su već tada vlasnici tvornice angažirali vrsne graditelje i arhitekte, među kojima su najznačajniji Janko Grahor, Martin Pilar, Janko Holjac, Antun Res te Slavko Benedik i Aladar Baranyai. Svojim arhitektonskim rješenjima utjecali su na razvoj zagrebačke industrijske arhitekture, što je najvidljivije na objektima nove tvornice čiji je oblikovni jezik istovjetan tadašnjim najnovijim dosezima u industrijskoj arhitekturi. S proglašenjem likvidacije tvornice 1937. godine, pogoni novoga tvorničkoga sklopa dobili su novu funkciju, tj. prenamijenjeni su u muzejski prostor Gliptoteke čime je nekadašnja najznačajnija industrijska tvornica ostala sačuvana uz minimalne preinake. Time je učinjen značajan korak u pogledu konzervacije i prenamjene industrijskih objekata u Hrvatskoj te je s novom namjenom očuvana memorija na tvornicu obitelji Štern koju su obilježili brojni štrajkovi, prijave, ali i međunarodni uspjesi njenih proizvoda.

Actions (login required)

View Item