Edward Augustus Freeman i dalmatinski spomenici

Vunak Leko, Morana. (2016). Edward Augustus Freeman i dalmatinski spomenici. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Art History. [mentor Špikić, Marko].

Preview

PDF (Croatian) Download (1MB) | Preview

Abstract

Kao što se moglo vidjeti rad je koncipiran tako da se ne izgubi u potpunosti Freemanov izričaj te način opisivanja gradova, starina i spomenika jer smatram kako je svojim detaljnim opisima gradova, arhitekture i atmosfere vremena i mjestâ koja je posjetio, Freeman donio nešto posebno u smislu nesvakidašnjeg susretanja čitaoca s ovakvom vrstom literature, gdje se susreću i njegov gotovo poetski vid područja koja je posjetio i minuciozni opisi arhitekture, arhitektonskih elemenata, povijesnih podataka iz prošlih razdoblja, kao i povijesnih podataka vremena u kojem je živio. Knjiga koja je bila temeljna okosnica u pisanju ovoga rada (Sketches from the Subject and Neighbour Lands of Venice, 1881.) po mojem je mišljenju više je od jednog putopisa. Željela bih napomenuti kako uz Freemanove ilustracije nisam bilježila tehniku kojom su nastale zbog nesigurnosti u točnost informacija, kako ne bih napisala nešto što nije istina i time umanjila i oskvrnula ono do čega je i sâm Freeman, između ostalog, najviše držao, a to je upravo točnost podataka. Jedino što mogu je reći kako pretpostavljam da su njegove ilustracije izrađene u tinti ili da su nastale nekom od grafičkih tehnika. Sâmu temu rada željela bih istaknuti u najboljem mogućem smislu jer je po mojem mišeljnju E. A. Freeman premalo istražena osoba u literaturi pa se nadam da će moje istraživanje pridonijeti zanimanju za njegov rad te da će poslužiti kao izvor informacija o prostorima u Dalmaciji te spomenicima toga vremena. Moram priznati, po meni je i pomalo neobično, ali sam i zadivljena tom činjenicom, da netko tko nije povjesničar umjetnosti ili arhitekt, s takvom strašću i znanjem pristupa analizi spomeničke baštine. Naime, Freemanov odnos prema spomenicima je naročito analitičan, poetski, minuciozan, pun poštovanja, čak zaljubljenički, pa zaključujem da je njegov izraziti prokonzervatorski stav logičan nastavak takvoga razmišljanja. Kada je riječ o mom osobnom stavu, dijelim njegov stav da je konzerviranje jedini ispravan način da se spomenici sačuvaju, te u krajnjoj liniji odraz poštovanja spram istih, kao i spram rada, truda i vremena uloženog u njihovu realizaciju. Držim da je jedna od najvažnijih karakteristika bilo slike, skulpture ili arhitektonskog ostvarenja autentičnost i odraz vremena u kojem je umjetnina nastala.

Actions (login required)

View Item