Socijalistički realizam u hrvatskoj i ruskoj književnosti: komparativna analiza reprezentativnih romana

Pintar, Martina. (2016). Socijalistički realizam u hrvatskoj i ruskoj književnosti: komparativna analiza reprezentativnih romana. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Croatian Language and Literature. [mentor Kolanović, Maša and Peruško, Ivana].

Preview

PDF (Croatian) Download (753kB) | Preview

Abstract

Nakon pada Ruskog Carstva i Oktobarske revolucije 1917. godine, novonastali je Sovjetski Savez nastojao uvesti sustav nadzora u svim životnim sferama pa se tako početkom tridesetih godina, kao nova umjetnička doktrina, uvodi socijalistički realizam. Socrealizam je osobito velik utjecaj imao u sovjetskoj književnosti gdje se od pisca očekivalo da propagira nove političke ideje, veliča socijalističku stvarnost te uspostavi odgojno-pedagošku funkciju djela. Nakon Drugog svjetskog rata, Titova se Jugoslavija, kao i ostale zemlje Istočnoga bloka, razvijala po uzoru na SSSR što je u prvim poslijeratnim godinama dovelo do snažne sovjetizacije društva. U razdoblju od 1945. do 1952. godine u književnosti se tako propagirao socijalistički realizam koji se najviše ustalio u samoj kritici. Ovaj rad, uspoređujući rusku socrealističku literaturu s hrvatskom, pokušava odgovoriti na pitanje je li socijalistički realizam doista zaživio u hrvatskoj književnosti. Prvi dio rada prikazuje kulturnu politiku u Sovjetskom Savezu te se navodi definicija socijalističkog realizma u književnosti i njegova osnovna načela: partijnost, narodnost, tendencioznost, konkretnost i optimizam. U drugom dijelu rada, socrealistička se literatura uspoređuje s književnostima ostalih razdoblja te se tumače osnovni postulati sovjetskoga mita o Velikoj obitelji. Treći dio rada prikazuje odnos Jugoslavije i SSSR-a sve do 1948. godine te se objašnjava uloga Agitpropa u kulturi. Četvrti dio rada posvećen je razvoju socrealizma u hrvatskoj književnosti, a ujedno se govori i o Sukobu na književnoj ljevici, Krležinoj ulozi u tom sukobu te razlozima napuštanja socrealističke doktrine. Zadnji dio rada rezerviran je za pregled socrealističke proze s naglaskom na romanesknu produkciju i za komparativnu analizu reprezentativnih romana: Kako se kalio čelik N. Ostrovskog i Sinova slobode J. Barkovića.

Actions (login required)

View Item