Knjižnica Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu
Faculty of Humanities and Social Sciences Institutional Repository

Ranosrednjovjekovna arhitektura i skulptura s područja dubrovačke Pustijerne – stilsko-kronološka i prostorna analiza

Downloads

Downloads per month over past year

Žile, Eva. (2016). Ranosrednjovjekovna arhitektura i skulptura s područja dubrovačke Pustijerne – stilsko-kronološka i prostorna analiza. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Archaeology. [mentor Jarak, Mirja].

[img]
Preview
PDF (Croatian)
Download (3MB) | Preview

Abstract

Razvoj prostora dubrovačke Pustijerne od početka je uvjetovan njenim smještajem, odnosno blizinom gradske luke. Kasnoantička utvrda, koja se vjerojatno nalazila na njezinom prostoru, predstavljala bi početak razvoja tog prostora. U razdoblju 9. stoljeća Pustijerna se oblikovala u zamjetnim urbanim procesima kada je vjerojatno utvrđena gradskim zidom i kulama. Tijekom nadolazećih stoljeća isti je prostor nastavio svoj razvoj postajući jedan od značajnih primjera srednjovjekovnog urbanističkog planiranja u čijoj se mreži ističu značajna sakralna zdanja. Među sakralnim zdanjima posebno se ističu crkve sv. Stjepana, sv. Ivana i sv. Kuzme i Damjana o čijim izvornom izgledu, arhitektonskom ukrasu i liturgijskom namještaju znamo zahvaljujući arheološkim istraživanjima. Izvori svjedoče i o nekoliko nestalih crkava i samostanu sv. Tome, koji su postojali na istom gradskom prostoru, no njihovi materijalni ostaci do danas nisu pronađeni. Tijekom stoljeća tkivo Pustijerne nastavlja sa svojim razvojem. Poznato je da se na istom prostoru tijekom 12. i 13 stoljeća gradi veliki broj vlastelinskih kuća koje su pripadale uglednim Dubrovčanima. Tijekom 14. stoljeća fizionomija Pustijerne se mijenja na što utječe pojačana izgradnja i činjenica da isti prostor postaje središte dubrovačkog patricijata. U razdoblju zlatnog doba Dubrovnika, odnosno tijekom 15. i 16. stoljeća, dolazi do izgradnje većeg broja reprezentativnih zdanja. Oblikovanje i izgradnju ovog gradskog prostora zaustavlja Velika trešnja 1667. godine kada je Pustijerna, kao i cijelo dubrovačko područje, značajno stradala, što je predstavilo prekid u njenom daljnjem razvoju. Važnost predjela Pustijerne u tijelu srednjovjekovnog Dubrovnika očituje se u njezinoj ranoj organizaciji i urbanizaciji te značajnim sakralnim zdanjima. Daljnja istraživanja prostora Pustijerne pomoć će u stvaranju jasnije slike o tom predjelu, njegovom odnosu prema cjelini Dubrovnika, ali i o samim počecima Grada.

Item Type: Diploma Thesis
Subjects: Archaeology
Departments: Department of Archaeology
Supervisor: Jarak, Mirja
Date Deposited: 15 May 2017 10:59
Last Modified: 15 May 2017 10:59
URI: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/8791

Actions (login required)

View Item View Item