Ivanković, Jure.
(2016).
Critical reception of Lermontov in Croatian literary science
from 1950 to 2015.
Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of East Slavic Languages and Literature.
[mentor Užarević, Josip].
Abstract
Cilj je ovog rada dati opći pregled recepcije stvaralaštva Lermontova u hrvatskoj književnoj kritici i književnoj znanosti u razdoblju od 1950. do 2015. godine, kako bi se utvrdilo na koji način su hrvatski kritičari gledali na djela tog ruskog pjesnika. Rad započinje Badalićevim pregledom recepcije Lermontova od 19. stoljeća sve do polovice 20. Stoljeća, gdje utvrđuje da se Lermontov nije sustavno niti prevodio niti proučavao u tom razdoblju. Zatim prelazimo na drugu polovicu 20. stoljeća i navodimo neke važnije osvrte na djela i psihologiju likova tog pjesnika, zatim na 21. stoljeće gdje se upoznajemo s novim trendovima, započetima već koncem prošlog stoljeća, u proučavanju Lermontova. U radu zapažamo da su 1950-ima i 1960-ima vrlo aktivni akademici Badalić i Flaker, pri čemu se Flakerova aktivnost proteže i u 21. stoljeće. S druge strane, od 1990-ih godina nadalje, nove perspektive u proučavanju Lermontova dolaze sa znanstvenicima Sonjom Ludvig, Josipom Užarevićem i Ivanom Peruško. Dok su se u drugoj polovici 20. stoljeća kritičari uglavnom bavili općim značajkama Lermontovljeva stvaralaštva, s naglaskom na važnosti koju je njegov nemiran život imao na njegova djela i psihologiju likova, već na prijelazu u 21. stoljeće kritičari se koncentriraju na određene aspekte njegovih djela i likova. Tako se, na primjer, Sonja Ludvig bavi utjecajem zapadne književnosti te folklornih i kršćanskih shvaćanja demonskih sila kako bi objasnila crtu demonizma koja se proteže u djelima Lermontova. S druge strane Josip Užarević bavi se fragmentacijom lirskog subjekta u kontekstu postmodernizma, a Ivana Peruško vuče poveznice između suvremene Rusije i aristokratskog društva u smislu prevladavanja bolesti kao morbidne karakteristike svakodnevnog života proizašle iz osjećaja suvišnosti, beznađa i ubitačne životne dosade. Sve te teme na jednom mjestu okuplja stvaralaštvo Lermontova. Na kraju dolazimo do zaključka da Lermontov i u današnje vrijeme izaziva određeni interes kritičara i znanstvenika, i da se u skladu sa promjenama kulturoloških paradigmi mijenja i način interpretacije njegovih djela.
Actions (login required)
 |
View Item |
Statistics
Statistics