Bujas, Zoran.
(1932).
Contribution à la recherche des émotions des animaux: la loi psychogalvanique expérimentée sur un chat.
Acta Instituti Psychologici Universitas Zagrabiensis, 1(2).
pp. 3-20.
ISSN 0350-5154
Abstract
U vezi sa psihogalvanskim zakonom (R. Bujas 1929.), koji vrijedi za čovjeka, glavni je nas zadatak bio ispitivanje, da li on vrijedi i za životinje, t.j. da li i ovdje različitom čuvstvenom kvalitetu - ugodi i neugodi - odgovara različit smjer otklona galvanomêtarskog znaka.
Pokusi su se vršili sa jednogodišnjim mačkom. Upotrebljavan je uređaj bez baterije, sa cinkovim elektrodama, koje su nastavcima od poroznog papira, namočenim cinkovim sulfatom, bile spojene sa prednjim ekstremitetima životinje, a žicom sa galvanometrom tipa Déprez-d'Arsonval.
Nakon što su bile uklonjene različite poteskoće, koje su se pokazale kod pretpokusa, omogućeni su bili jasni rezultati. Na izazvani čuvstveni kvalitet zaključivalo se iz vrste podražaja prema općem iskustvu što ga imamo o tom, na što životinja teži a što izbjegava, a usto se opazao i mimički izražaj životinje.
Kao kod sličnih eksperimenata s čovjekom snimala se najprije struja mira (vidi sliku u tekstu). Struja mira ili umirivanja ne razlikuje se ni po čemu od one kod čovjeka. Tek kad bi se opažanik umirio, počelo se podraživanjem. Podražaji su bili iz vidnog, okusnog, slušnog i taktilnog područja. Najjasnije su reakcije dobivene podražajima okusa i dodira. Kod tablica, koje nam pokazuju kakovi su se otkloni dobivali na različite podražaje, broj 0 znači stanje struje mira t. j. ishodni položaj galvanometarskog znaka; ujedno naznačuje i sredinu skale, od koje se čitaju na lijevo i desno pojedini otkloni u milimetrima. Kad se zadao podražaj, nije odmah slijedio otklon, već je uvijek prošlo neko različno dugo vrijeme latencije, kako je to i kod sličnih eksperimenata sa čovjekom. Iz podataka (vidi tekst) jasno proizlazi da jedna grupa podražaja - voda u uho, dim cigarete, zvizduk i t.d. - daje galvanometarski otklon na jednu stranu (+), a druga
grupa - mlijeko, meso, sir i t.d. - daje otklon na protivnu stranu (-).
Kod pravilnih se refleksnih otklona kazaljka galvanometra udaljila od položaja struje mira na skali lijevo ili desno i zatim se opet polagano i pravilno povratila na ishodni položaj. Ovakovi prosti otkloni nastaju ponajviše kod kratkih podražaja.
Iz podataka, koje smo izloženom metodikom dobili iz preko 200 pokusa, došli smo do ovakovih rezultata:
1. Galvanometarski otkloni različitog smjera jesu simptomi kvalitativno različitih čuvstava: znak galvanometra ide kod ugode na jednu stranu (označenu znakom - na tabelama u tekstu), a kod ugode na drugu stranu (označenu znakom +). Isp. pokuse 1-6 i 7-23.
2. Različita veličina galvanometarskog otklona odgovara različitoj jakosti čuvstva. Isp. pokuse 49-53.
3. Osim prostog refleksnog otklona javlja se često, kod dužega podraživanja, složeni otklon, koji pokazuje izmjenjivanje čuvstava po vrsti i jakosti (multipla reakcija).
4. Podražaji protivne vrste, zadani jedan za drugim u izvjesnom vremenskorn razmaku, daju povećanu drugu reakciju kao fenomen kontrasta. Isp. pokuse 40-44.
5. Kod brzog sukcesivnog podraživanja iste vrste pokazivala se kao neka sumacija otklona, jer je novi otklon nastao prije nego se povratilo stanje mira. Isp. pokus 48.
6. Kod ponavljanja podražaja iste vrsti u izvjesnom vremenskom razmaku pokazala se pojava adaptacije time što su otkloni postajali sve manji ili su izostali.
7. Kod napetosti pažnje nije se pokazivao nikakav otklon.
8. Kad je životinja bila pospana, nije bilo reakcije.
9. Smjer tjelesne struje ove zivotinje bio je kod ugode od lijeve prednje šape kroz galvanometar u desnu šapu, a obratno kod neugode.
Iz svih pokusa proizlazi da je psihogalvanski zakon - po kojemu ugodi i neugodi odgovaraju oprečni smjerovi galvanometarskog znaka kod psihogalvanskog fenomena - utvrđen i za zivotinju s kojom smo eksperimentirali.
Actions (login required)
 |
View Item |
Statistics
Statistics