Devčić, Vanja.
(2016).
Švedska u 17. stoljeću.
Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of History.
[mentor Roksandic, Drago].
Abstract
Na svojem vrhuncu Švedska je utjecala ne samo na događaje na Baltiku, već i na europskom kontinentu. Švedska je povijest inače nedovoljno istražena i poznata u nas, ali 17. stoljeće s vladarima poput Gustava Adolfa, Kristine ili Karla XII. u tom smislu predstavlja iznimku. Događaji poput Tridesetogodišnjeg ili Velikog Sjevernog rata su od presudne važnosti za ondašnji europski poredak, tiču se i našeg prostora, a švedski vladari su u tim zbivanjima bili jedan od ključnih faktora.Suvremeni Šveđani kao da se pomalo srame svoje kratkotrajne imperijalne prošlosti, smatraju je
aberacijom i umanjuju njenu vrijednost. Pojedini se autori tome odlučno suprotstavljaju ističući vrijednosti švedskog imperijalnog iskustva: Švedska je ponajprije ostvarila svoje prirodne granice, čime se izvukla iz nepovoljnog geopolitičkog položaja; Švedska na kraju 17. stoljeća sasvim sigurno nije bila bogata zemlja, ali to više nije bila ista zemlja kao 1520. (i gospodarske su promjene bila nužna posljedica švedskog iskustva u 17. stoljeću); značaj društvenih reformi, razvoja institucija vlasti i administracije, ne može se dovoljno naglasiti; Švedska je promijenila odnose snaga na Baltiku, ali i bila odlučujuća sila u Tridesetogodišnjem ratu (uz Francusku, najzaslužnija za poraz Habsburgovaca i novi odnos snaga u Europi); naposljetku Švedska je od periferne skandinavske države postala vodeća baltička sila (dakako, prije pojave Petra Velikog) i država koja je uživala veliki ugled u Europi. Taj ugled zemlja neće sasvim izgubiti niti nakon mirovnih ugovora iz 1719. - 1721. Švedska je zahvaljujući svojem imperijalnom iskustvu postala dio europskog mainstreama u
mnogo pogleda.41 Dovoljno je pogledati palače koje su u ovom razdoblju podignute u Stockholmu i drugdje diljem zemlje.
Actions (login required)
 |
View Item |
Statistics
Statistics