Brajčić, Ivanka.
(2016).
Epigrafički spomenici na južnodalmatinskim otocima u ranom srednjem vijeku.
Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of History.
[mentor Matijević Sokol, Mirjana].
Abstract
Epigrafički spomenici su se još jednom pokazali kao izvori prvog reda jer su puno manje podložni falsificiranju i uništavanju. Količina materijala sakupljena na temu ovog rada iako količinski skromna , po mome mišljenju je dostatna da baci svijetlo na prilike koje su vladale na južnodalmatinskim otocima u ranom srednjem vijeku.Jasno se da uvidjeti da južni Jadran prati tadašnje događaje i i kulturne smjerove Hrvatske i Europe. Na natpisima južnodalmatinskih otoka ocrtava se ista društvena slika kao i ostatku hrvatskog društva, tj. donatori su viši slojevi sekularnog ili sakralnog dijela društva. Benediktinski samostani predstavljaju također mjesta posebne važnosti a njihovi prvaci su istaknuti članovi tadašnjeg društva.Vrhunac umijeća ipak predstavlja djelo koje izgleda da moramo pripisati drugoj radionici –splitsko-trogirsko-kninskog kruga. Koločepska oltarna ograda predstavlja najjužniji primjerak te radionice i svojim natpisom otvara put zanimljivoj tezi o identitetu tajanstvene“ sestre i kraljice“. Razloge nepostojanja veće količine ranosrednjovjekovnih natpisa na južnojadranskim otocima nisam uspjela detektirati ali je očita skromnost materijala naspram sjevernoj i srednjoj Dalmaciji. Možda upravo ta skromnost im povećava dragocjenost.
Actions (login required)
 |
View Item |
Statistics
Statistics