Etniciteti u južnoj Mezopotamiji u 3. tisućljeću prije Krista

Domladovac, Martina. (2015). Etniciteti u južnoj Mezopotamiji u 3. tisućljeću prije Krista. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of History. [mentor Olujić, Boris].

Preview

PDF (Croatian) Download (1MB) | Preview

Abstract

Prva pojava pisma i zabilježavanje jezika tokom 3. tis. pr. Kr. omogućilo nam je proučavanje etniciteta i etničkih razlika, pošto sada po prvi puta osim arheoloških postoje i pisani izvori na temelju kojih dobivamo podatke o identitetu i sličnostima ili razlikama pojedinih skupina te njihovom suživotu na istom prostoru. U ovom razdoblju prostor južne Mezopotamije iznimno je dinamično mjesto u kojem su se zbog pogodnih uvjeta života, te shodno tome i socio-ekonomskog napretka, kretale i miješale različite skupine ljudi. Zato je posebno zanimljivo promatrati kakav je bio suodnos takvih skupina sada kada su po prvi puta suočene s ograničenim prostorom urbane sredine.Uzmemo li Jenkinsovu tvrdnju kako je etnicitet usko vezan za kulturu, a bazira se na kulturnoj diferencijaciji, možemo zaključiti kako su narodi južne Mezopotamije u 3. tisućljeću etničke razlike vezali isključivo uz kulturu života. Amoriti, kao i ostala nomadska plemena koja su ponekad ulazila na teritorij južne Mezopotamije često su prikazivani kao primitivni divljaci inferioriorne kulture, a ep o vjenčanju Martua najbolji je primjer takve prakse. Amoriti nisu prikazani kao opasna vojna sila koja ugrožava mir i predstavlja fizičku prijetnju. Sve upućene kritike odnose se na način njihova života, prvenstveno način stanovanja, a onda i način na koji spravljaju hranu, kakvu odjeću nose, na kakvu ekonomiju se oslanjaju. Sve su to odrednice ispravnog i očekivanog ponašanja na kojem se temelji vjerovanje u etničku pripadnost, a koje Amoriti u datom trenutku nisu ispunili.Amoriti su bili omraženi i stigmatizirani kao drugačiji jer je nepredvidivost nomadske svakodnevice predstavljala opasnost za sjedilačko društvo sumerskih gradova i stalnu prijetnju njihovom načinu života. Takva percepcija kosi se sa suvremenim viđenjem etničke skupine kao one čiji se identitet temelji na zajedničkoj kulturi, religiji i jeziku, no ukoliko zaista želimo znati više o narodima Mezopotamije s početka povijesnog vremena, fokus istraživanja trebao bi biti prilagođen tadašnjoj percepciji društva.

Actions (login required)

View Item