Čavlina, Marko.
(2013).
Utvrde Klisa, Kalnika, Medvedgrada i Gradeca sredinom 13. stoljeća.
Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of History.
[mentor Pisk, Silvija].
Abstract
Godina 1242. dramatično će utjecati na svekoliki razvoj kompletnog ugarsko-hrvatskog prostora. Obrambeni su zidovi u razdoblju prije tatarske provale bili u pravilu široki jedva 80 cm , dok se nakon tatarske provale grade višestruko deblji zidovi koji sada znaju prelaziti i 3 m debljine, što omogućava puno veću visinu građevine. Vladar Bela IV. iz katastrofe koja ga je zadesila izvlači pouku te kao najefikasnije sredstvo borbe protiv nomadskih konjanika potiče izgradnju utvrđenja diljem zemlje, ali i promišlja te mijenja svoj način upravljanja zemljom. Nastupa mekše prema velikašima, osim prema onima koji su ga iznevjerili tijekom tatarske provale, njima u pravilu oduzima zemlju. Jasno mu je da treba pomoć i suradnju staleža, koji sada još više ojačavaju zbog mogućnosti izgradnje vlastitih utvrda, ali moć velikaša pokušava držati u ravnoteži kroz suradnju s Crkvom i građanstvom.Zbog ekonomski slabije situacije takav razvoj u Hrvatskoj kasni pa do većeg utvrđivanja plemićkih zamaka dolazi istovremeno s utvrđivanjem gradova, darovnicama Bele IV. nakon odlaska Tatara. Nažalost, zbog manjka izvora i propadanja uzrokovanog vremenom i prenamjenom građevnog materijala ne zna se točno kako su izgledali Veliki Kalnik i Klis u vrijeme provale Tatara.
Actions (login required)
 |
View Item |
Statistics
Statistics