Knjižnica Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu
Faculty of Humanities and Social Sciences Institutional Repository

Problem prelaska sa spaljivanja mrtvih na polaganje mrtvih tijela na području bivše rimske provincije Dalmacije i Karpatske kotline u 8. i 9. stoljeću

Downloads

Downloads per month over past year

Tomić, Stjepan. (2017). Problem prelaska sa spaljivanja mrtvih na polaganje mrtvih tijela na području bivše rimske provincije Dalmacije i Karpatske kotline u 8. i 9. stoljeću. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Archaeology. [mentor Filipec, Krešimir].

[img]
Preview
PDF (Croatian)
Download (417kB) | Preview

Abstract

Prelazak sa incineracije na inhumaciju na području Karpatske kotline jedno je od najvećih pitanja suvremene ranosrednjovjekovne arheologije.Područje Karpatske kotline omeđeno je Karpatima na sjeveru i istoku, rubnim dijelovima Alpa na zapadu, te Dinaridima i dijelovima gorja Balkan na jugu, i čini kompaktnu cjelinu koja dijeli jugoistočnu od zapadne Europe. Rasprostire se na prostoru današnje Mađarske, Slovačke, dijela jugozapadne Ukrajine, dijela zapadne Rumunjske, istočne Austrije, Slovenije, sjeverne Hrvatske, dijela Bosne i Hercegovine, dijela Srbije, i dijela Češke. Veći dio Karpatske kotline smješten je u plodnom području mađarske ravnice, u međuriječju rijeka Dunava i Tise i oko Blatnog jezera. Vrijeme od pada Zapadnog Rimskog Carstva do 10. stoljeća je najmanje poznato suvremenoj znanosti. To je period prepun previranja, ratova, seoba, period nestanka mnogih grupa sa povijesne pozornice, ali i dolaska novih skupina.Dok se na zapadu stvara ono što će postati Franačko Carstvo, a na istoku Bizant, na prostoru između njih izmjenjuju se vladari, traje stalna borba za prevlast.Razdoblje 8. i 9. stoljeća vrijeme je kada se u grobovima na području Karpatske kotline pojavljuje više različitih grobnih ritusa i tipova materijalne kulture, što je i za očekivati u tako etnički miješanom prostoru. Osnovna podjela grobova je na paljevinske i kosturne. Inhumacija je ritual koji prakticiraju brojne skupine; Romani, romanizirano starosjedilačko stanovništvo, Germani, stepsko-nomadske skupine, i dio Slavena (Anta). Incineracija se pripisuje Slavenima. Slaveni su vjerojatno iz svoje pradomovine sa sobom donijeli ritus incineracije u Karpatsku kotlinu. Tijekom vremena, a pogotovo početkom 9. stoljeća, vidljivo je da skupine Slavena zamjenjuju pogrebni ritus, odnosno prelaze s incineracije na inhumaciju. Na čitavom području Karpatske kotline vidljiv je trend smanjenja paljevinskih i povećanja kosturnih grobova.

Item Type: Diploma Thesis
Subjects: Archaeology
Departments: Department of Archaeology
Supervisor: Filipec, Krešimir
Date Deposited: 09 Jul 2018 07:30
Last Modified: 09 Jul 2018 07:30
URI: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10124

Actions (login required)

View Item View Item