Arboretum Trsteno kao primjer ekoloških i kulturnih transfera u ranom novom vijeku

Kristić, Vedrana. (2018). Arboretum Trsteno kao primjer ekoloških i kulturnih transfera u ranom novom vijeku. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of History. [mentor Sikirić Assouline, Zvjezdana and Petrić, Hrvoje].

Preview

PDF (Croatian) Download (2MB) | Preview

Abstract

Pojmovi poput arboretuma, perivoja i vrta malo će koga asocirati na povijest te mogućnost da se ova tema može obraditi baš iz te perspektive. Njih će se kao takve prije povezivati uz hortikulturu, agronomiju ili u najboljem slučaju uz povijest umjetnosti. No, kada se malo bolje i dublje uđe u samu tematiku, postaje jasno da se kroz prizmu vrta može se iščitati mnogo više o ljudskoj povijesti nego što se to na prvi pogled čini. Kroz povijest je čovjek mijenjao i oblikovao prirodu onako kako mu je to u tom trenutku najbolje odgovaralo te u skladu s tadašnjom percepcijom prirode i načinom razmišljanja.S ranim novim vijekom, i otkrićem novoga svijeta, čovjekova percepcija prirode se zauvijek promijenila. Čovjek postaje sve sigurniji u znanja koja ima o prirodi te polako stječe dojam da uspijeva njome ovladati. To se najbolje vidi u idejama humanizma, čiji je glavni nosilac bila upravo Italija, točnije Firenca. U renesansnim vrtovima se vidi povratak idealima iz antičkoga razdoblja, baš kao što je to vidljivo i na poljima književnosti ili pak filozofije. Dakle, iz geometrijskih uređenih vrtova, lođa, kipova iz antičke mitologije, brojnih fontana te veličanstvenih pogleda na okolni pejzaž može se iščitati povijesna zbilja tadašnjega čovjeka. Unoseći arhitekturu i geometriju u prirodu, čovjek je zapravo nastojao njome ovladati i podrediti je svojim željama i potrebama.

Actions (login required)

View Item