Gašić, Marko.
(2018).
Arheološka interpretacija željeznog doba Slavonije i Baranje u povijesnoj perspektivi.
Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, UNSPECIFIED.
[mentor Šošić Klindžić, Rajna and Potrebica, Hrvoje].
Abstract
Željezno doba na području Slavonije i Baranje je pojava koja je duboko ukorijenjena u tim
krajevima i koja je predmetom istraživanja preko stotinu godina. U početku su nalazi bili
slučajno pronalaženi i vađeni iz konteksta cjeline i kao takvi nisu imali znanstvenu vrijednost.U kasnijim
razdobljima kako arheologija poprima značajnije zamahe, počinju i istraživanja mnogobrojnih
željeznodobnih lokaliteta i stvaraju se teorije o životu i kulturi prapovijesnih zajednica na
prostoru Slavonije i Baranje. Ključne osobe za napredovanje kontinentalne
arheologije, a može se reći i sveopće u Hrvatskoj su Ivan Kukuljević Sakcinski i Josip
Brunšmid koji će arheologiju kao znanost dovesti na još veću razinu tijekom svog radnog vijeka. Osobe koje su najzaslužnije za interpretaciju željeznog doba Slavonije i Baranje
u vremenu poslije Drugog svjetskog rata su Vera Vejvoda koja zajedno s Ivanom
Mirnikom radi prva sustavna istraživanja na području Požeške kotline, zatim Nives
Majnarić – Pandžić koja je za mlađe željezno doba upravo ovog područja bila vrlo
aktivna, a interpretacije su joj vrlo suvremene i prihvaćene do današnjih dana. Zadnjih deset do petnaest godina za pitanje problematike željeznog doba na području
kontinentalne Hrvatske, točnije, područje Slavonije i Baranje profilirala su se dva stručnjaka,
Hrvoje Potrebica i Marko Dizdar. Interpretacija je finalna faza arheološkog rada i ta tvrdnja mora biti potkrijepljena čvrstim
argumentima, dokazima i analogijama koje proizlaze iz kvalitetne obrade arheološke građe.
Actions (login required)
 |
View Item |
Statistics
Statistics