Austrijska i hrvatska kultura u profesionalnom i životnom putu-studija primjera Camille Lucerne

Klemar Bubić, Blaženka and Rajković Iveta, Marijeta. (2018). Austrijska i hrvatska kultura u profesionalnom i životnom putu-studija primjera Camille Lucerne. In: 25. znanstveni skupa „ Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu“, Osijek 3.-5.11.2017., 3.-5.11.2017., Osijek.

Preview

PDF (English) - Unpublished version (manuscript) Download (695kB) | Preview

Abstract

U radu je prikazan život Camille Lucerne, germanistice i slavistice, književnice i prevoditeljice, posrednice između austrijske i hrvatske kulture. Polazište rada njena je osobna ostavština koju je ostavila Elzi Kučeri koja ju 1966. poklanja Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ostavština je bila pohranjena u Knjižnici Odsjeka za germanistku, danas Zbirci za germanistiku. Na temelju dijela tog arhivskog gradiva u radu se prikazuje njeno porijeklo (otac joj je bio Čeh, a majka Njemica) odrastanja i školovanja u različitim kulturama (na prostorima današnjih država: Austriji, Hrvatskoj, Srbiji, Francuskoj), te utjecaj brojnih migracija i remigracija tijekom odrastanja na njezin profesionalni razvoj. Lucerna je bila jedna od prvih učiteljica na Ženskom liceju u Zagrebu te među prvih pet vanrednih slušačica na Mudroslovnom fakultetu (danas Filozofskom fakultetu), a ujedno i na Sveučilištu u Zagrebu. Studirala je u i Beču. Kroz svoj rad utjecala je na emancipaciju djevojaka i bila aktivna u borbi i redefiniranjeu ženskih uloga, a posebice se borila za pravo na obrazovanje. Kroz čitav svoj radni vijek posredovala je i povezivala različite kulture što je najviše vidljivo kroz prevođenje s hrvatskog i drugih slavenskih jezika na njemački jezik, feljtonistički rad, filološke radove od kojih su najznačajniji Die südslawische Ballade von Assan Agas Gattin und ihre Nachbildung durch Goethe i Balladen der „Unbekannten“ i objavu književnih djela: pjesme poput prve zbirke pjesama Gedichte, zatim Undinenlied i Hast du die Haimat lieb? Nebenwallen i drame Tko je kriv?, Mala glumica. Dramska studija C. Milovića, Na ruševinama, Zlatorog, Reseda Lustspiel in zwei Aufzügen, Asseneth. Mystisches Drama nach einer alten Legende, Aus dem Falkenhorst. Bila je prva žena čija su djela tiskana u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti (danas Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti). Uvidom u ostavštinu pronalazimo brojna pisma i razglednice koje nam svjedoče o njenom društvenom i intelektuanom miljeu u kojem se kretala, a koji uključuje brojne istaknute intelektualce, sveučilišne profesore dr. Wilhelma Emricha, Elsu Mahler, Matiju Murka, Augusta Sauera, Maxsa Vesmera, Andreasa Wachsmuthaa, Zdenka Škreba i dr. poput Paule von Preradović, Deše Devčić, Zore Vernić i ustanove Goethe-Gesellschaft Frankfurt, Goethe-Gesellschaft Weimar, iz njemačkog govornog područja (iz Austrije, Njemačke, Švicarske).

Actions (login required)

View Item