Odgađanje izvršavanja obaveza kao prediktor akademskog uspjeha

Košanski, Željka. (2004). Odgađanje izvršavanja obaveza kao prediktor akademskog uspjeha. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Psychology. [mentor Bratko, Denis].

Preview

PDF (Croatian) Download (432kB) | Preview

Abstract

Odgađanje je fenomen koji se istražuje posljednja dva desetljeća. Obrazovanje je jedno od područja u kojem ga se često spominje, jer se smatra da odgađanje doprinosi lošem uspjehu u obrazovanju. Cilj ovog istraživanja je bio ustanoviti u kakvom su odnosu odgađanje i akademski uspjeh. Povezanost kognitivnih sposobnosti i ličnosti s akademskim uspjehom je potvrđena u brojnim istraživanjima, a to je ujedno bio i jedan od problema ovog istraživanja. Također smo ispitivali i povezanost kognitivnih sposobnosti i savjesnosti s odgađanjem, te odnos odgađanja i akademskog uspjeha nakon kontrole kognitivnih sposobnosti i savjesnosti. Odgađanje je obuhvaćeno Tucmanovim upitnikom odgađanja i bihevioralnom mjerom odgađanja. Akademski uspjeh je bio prosjek ocjena svih položenih ispita pri upisu na drugu godinu studija. Kognitivne sposobnosti su obuhvaćene Testom neverbalne inteligencije, Testom opće kulture i Testom opće informiranosti. Mjera savjesnosti je dio Golbergovog preliminarnog skupa čestica i sastoji se od šest faceta. Ispitivanje je provedeno na ukupno 235 ispitanika, studenata druge godine Filozofskog fakulteta u Zagrebu, od kojih je u obradu podataka uključeno 177. Rezultati su donekle potvrdili hipoteze. Odgađanje nije povezano s kognitivnim sposobnostima. Savjesnost je visoko negativno povezana s objema mjerama odgađanja, i objašnjava 73.4% varijance Tucmanova upitnika odgađanja, te 38.3% varijance bihevioralne mjere odgađanja. Značajan prediktor upitnika odgađanja su facete disciplina i efikasnost, a bihevioralne mjere odgađanja faceta disciplina. Akademski uspjeh je povezan s kognitivnim sposobnostima, savjesnoću i objema mjerama odgađanja. Regresijskom jednadžbom, u kojoj su kao prediktori korištene kognitivne sposobnosti, savjesnost i mjere odgađanja objašnjeno je 32.3% varijance akademskog uspjeha. Kognitivne sposobnosti i savjesnost objašnjavaju 28.3% varijance kriterija, pri čemu su značajni prediktori Test neverbalne inteligencije, Test opće kulture i faceta postignuće. Bihevioralna mjera odgađanja je također značajan prediktor i objašnjava dodatnih 4% varijance akademskog uspjeha, dok odgađanje mjereno Tucmanovim upitnikom odgađanja nije značajno doprinijelo objašnjenju varijance kriterija.

Actions (login required)

View Item