Provjera mogućnosti predikcije bihevioralnih namjera nezaposlenih osoba pomoću načina suočavanja sa stresom i eksternalnog lokusa kontrole

Davidović, Nevena. (2003). Provjera mogućnosti predikcije bihevioralnih namjera nezaposlenih osoba pomoću načina suočavanja sa stresom i eksternalnog lokusa kontrole. Diploma Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Psychology. [mentor Kamenov, Željka].

Preview

PDF (Croatian) Download (534kB) | Preview

Abstract

Ispitivanje je provedeno u dvije podružnice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (Zagreb i Šibenik) na ukupno 396 nezaposlenih osoba. Svi ispitanici odgovarali su na isti upitnik koji je sadržavao skale važnosti dobivanja radnog mjesta (aspiracija) i očekivanja dobivanja posla, skalu strategija suočavanja sa stresom (modificirana Lazarusova skala s 5 subskala), Bezinovićevu skalu eksternalnosti i skalu spremnosti na ponašanje (s četiri subskale). Prije obrade podataka, iz uzorka su izbačeni svi ispitanici na koje nezaposlenost ne djeluje stresno (očekivanja su veća od aspiracija) kako bi bili sigurni da strategije suočavanja opisuju upravo one osobe koje stres i doživljavaju. Na doživljaj stresa i odabir načina suočavanja neposredno utječe procjena mogućnosti kontrole. U slučaju procijenjene niske mogućnosti kontrole odabiru se načini suočavanja usmjereni na emocije dok se u situacijama s visokom mogućnoću kontrole odabire problemu usmjereno suočavanje. Pretpostavljeno je da će osobe koje postižu više rezultate na skali eksternalnosti u većoj mjeri koristiti emocijama usmjerene strategije suočavanja sa stresom dok će oni koji postižu niže rezultate čeće koristiti problemu usmjereno suočavanje. Dobiveni rezultati su pokazali povezanost eksternalnosti sa strategijama mirenja sa sudbinom, pasivnog usmjeravanja na emocije te izražavanja emocija. Eksternalni lokus kontrole predstavlja uvjerenje osobe o tome da su njena ponašanja, uspjesi i neuspjesi te događaji oko nje izvan njene vlastite kontrole. U skladu s ranijim nalazima, pretpostavljeno je da će osobe koje postižu niže rezultate na skali eksternalnosti pokazivati veću spremnost na ponašanje usmjereno dobivanju stalnog radnog mjesta, no ova hipoteza nije potvrđena, odnosno nije pronađena nikakva povezanost. Iskazani načini suočavanja sa stresom u svojoj osnovi sadrže percepciju pojedinca o tome koje strategije koristi u svom nastojanju da se suoči sa stresom. Pretpostavljeno je da će osobe koje čeće koriste problemu usmjerene strategije suočavanja pokazivati veću spremnost na ponašanje usmjereno dobivanju stalnog radnog mjesta dok će oni koji čeće koriste emocijama usmjerene strategije pokazivati manju spremnost na ponašanje. Dobiveni rezultati pokazali su da se na osnovu poznavanja strategija suočavanja sa stresom izazvanih nezaposlenoću može predviđati spremnost na prihvaćanje posla u drugom gradu te spremnost na uobičajene akcije usmjerene dobivanju stalnog radnog mjesta. Metodološke nesavršenosti provedenog istraživanja te nesuglasje s rezultatima nekih ranijih studija ukazuju na potrebu daljnjih provjera postavljenih hipoteza.

Actions (login required)

View Item